Mađarska popustila Paksu zbog vrućine

Dunav je u ponedjeljak ujutro, 500 metara nizvodno od mađarske nuklearne elektrane Paks, dosegnuo 30,22 °C (HVG). Time je probijena granica od 30 °C, uvedena kako bi se zaštitili riblji fond i razina kisika u rijeci. Prema redovnim pravilima, Paks bi morao smanjiti proizvodnju za 640 megavata.

Mađarski ministar energetike odlučio je drukčije. Kapitány István odobrio je dvodnevno izuzeće i podigao najveću dopuštenu temperaturu ispuštanja na 31,5 °C. Planirano smanjenje proizvodnje svedeno je na samo 40 MW (Portfolio, Telex). Obrazloženje je bila sigurnost elektroenergetske mreže, na preporuku MAVIR-a, mađarskog operatora prijenosnog sustava. Jedna elektrana, jedna rijeka i jedna ministarska odluka pokazuju širi europski problem: sve toplije rijeke sve češće ulaze u izravan sukob s potrebom za stabilnom opskrbom električnom energijom.

Zašto vruće rijeke znače skuplju struju

Nuklearne i velike termoelektrane proizvode električnu energiju tako što vodu pretvaraju u paru. Para pokreće turbine, ali nakon toga elektrana mora odvesti goleme količine preostale topline. Uobičajen je postupak da se riječna voda koristi u rashladnom sustavu, a zatim se u rijeku vraća toplija.

Okolišne dozvole ograničavaju koliko dodatne topline rijeka smije primiti jer toplija voda zadržava manje otopljenog kisika i može ugroziti ribe. Okvirna direktiva EU-a o vodama postavlja opću obvezu zaštite vodnih tijela, a pojedinačne dozvole za elektrane tu obvezu pretvaraju u konkretne temperaturne granice (eur-lex).

Kad toplinski val podigne temperaturu rijeka iznad tih granica, elektrane moraju smanjiti proizvodnju. Opskrba se smanjuje upravo u trenutku kada potražnja raste zbog klimatizacije. Na europskom veleprodajnom tržištu električne energije cijenu određuje posljednja, najskuplja elektrana potrebna da se zadovolji potražnja. Kada iz sustava ispadne jeftina i stabilna nuklearna proizvodnja, često je nadomještaju plinske elektrane, pa cijena raste za sve koji su priključeni na mrežu.

Francuska je pokazala koliko se brzo taj učinak širi. EDF je prošloga tjedna smanjio nuklearnu proizvodnju za 4,1 GW, što je oko 7 posto podnevne potražnje, nakon što su temperature rijeka dosegnule granice iz dozvola za reaktore, među ostalim u Golfechu i Nogent-sur-Seineu (Reuters, Le Figaro). Francuski izvoz električne energije pao je s približno 10 do 12 GW na oko 3 GW (Le Monde). Susjedne zemlje koje računaju na taj uvoz našle su se pod pritiskom. U Belgiji su se veleprodajne cijene u večernjim satima, kada je solarna proizvodnja slabila, a potražnja za hlađenjem ostajala visoka, penjale iznad 1.000 €/MWh u petnaestominutnim intervalima (Euronews).

Vrućina pogađa i tvornice

Ograničenje se ne odnosi samo na reaktore. Elektrane u blizini Mainza i Wiesbadena za hlađenje zahvaćaju oko 80.000 kubičnih metara vode iz Rajne na sat, a ako se rijeka približi 28 °C, prijete im djelomična obustavljanja rada. Kemijska tvornica Budenheim također bi na sličnim temperaturama mogla morati smanjiti energetski zahtjevne pogone (Tagesschau).

Porajnje-Falačka već je aktivirala prvu razinu upozorenja zbog zagrijavanja rijeka; više razine dosegnute su 2018., 2019., 2022. i 2025. godine (Rhein-Ahr-Anzeiger). Ono što se nekoć tretiralo kao iznimka sada postaje ponavljajući operativni rizik za energetiku i industriju.

Tko plaća odluku

Mađarsko izuzeće zadržalo je oko 600 MW jeftine nuklearne energije u mreži i time ublažilo mogući cjenovni udar za potrošače. Trošak je preuzeo Dunav. Vlada tvrdi da kontinuirano praćenje nije pokazalo opasnost za vodeni život (HVG, Telex), ali nisu objavljeni neovisni podaci o otopljenom kisiku ni ekološka procjena.

Samo nekoliko dana ranije ista je vlada početna smanjenja proizvodnje u Paksu opisivala kao rutinska i podnošljiva. Do ponedjeljka su dodatna smanjenja proglašena neprihvatljivima (444.hu). Taj zaokret nije objašnjen.

Francuska ima istu pravnu mogućnost. Tijekom toplinskog vala 2022. četiri francuske elektrane radile su na temelju okolišnih izuzeća ukupno 24 dana (Le Monde). U 2026. EDF je smanjio proizvodnju i, prema dostupnim izvješćima, u tom trenutku nije zatražio novo izuzeće. Razlika nije u zakonu, nego u političkoj procjeni: Francuska je prihvatila udar na opskrbu, Mađarska ekološki rizik.

Kako toplinski valovi postaju češći, granice temperature rijeka sve će se češće sudarati s potražnjom za električnom energijom koju stvara sama vrućina. Svako izuzeće odobreno bez transparentnih ekoloških podataka olakšava sljedeće.