Mađarski natječaji skrivaju prenapuhane cijene

Mađarsko Tijelo za integritet, protukorupcijsko tijelo koje je Budimpešta osnovala 2022. pod pritiskom Europske unije, upozorilo je da je preplaćivanje ugrađeno u sam način na koji se javni natječaji oblikuju i dodjeljuju (Integrity Authority). Dokumentacija može izgledati uredno. Cijene često ne izgledaju tako. Upravo je taj razmak između formalnog poštovanja pravila i stvarne vrijednosti za javni novac ono što postojeći europski nadzorni alati teško hvataju.

Kako natječaj može ispuniti sva pravila i ipak promašiti svrhu

Naručitelj objavi poziv, poštuje rokove, ocijeni ponude i dodijeli ugovor. Na papiru je sve napravljeno kako treba. No tržište oko takvog natječaja može biti oblikovano i prije nego što stigne prva ponuda.

Tehnički uvjeti mogu se napisati tako da odgovaraju jednom dobavljaču. Kvalifikacijski pragovi mogu isključiti nove ponuđače, a da ne izgledaju otvoreno diskriminatorno. Poslovi se mogu spojiti u pakete prevelike za manje tvrtke. Rokovi mogu biti toliko kratki da se novi sudionici ne stignu ozbiljno pripremiti. OECD kao poznate obrasce navodi fiktivne ponude, rotaciju ponuđača i podjelu tržišta, tehnike koje stvaraju dokumentacijski trag gotovo jednak pravoj konkurenciji (OECD). I europska ljestvica javne nabave natječaje s jednom ponudom i slabu konkurenciju tretira kao upozorenje, jer takvi obrasci često znače da je tržišno nadmetanje samo formalnost (Single Market Scoreboard).

Ishod su predvidljivi pobjednici i napuhani ugovori plaćeni europskim novcem, bez jasno vidljive povrede postupka u službenom spisu.

Bruxelles može zamrznuti novac, ali ne provjerava cijenu

Europska unija ima alate. Uredba o uvjetovanosti vladavinom prava omogućuje Europskoj komisiji i Vijeću, u kojem glasaju vlade država članica, da zaštite proračun Unije kada slabosti u upravljanju stvaraju financijski rizik. Vijeće je 2022. taj mehanizam primijenilo protiv Mađarske i suspendiralo 6,3 mlrd. eura obveza iz kohezijskih programa, jer su slabosti u javnoj nabavi i protukorupcijskoj zaštiti ocijenjene sustavnima (Council Implementing Decision 2022/2506, CER). Zasebno je pristup Mađarske novcu iz plana oporavka vezan uz reformske prekretnice o neovisnosti pravosuđa, borbi protiv korupcije i zaštitnim mehanizmima u javnoj nabavi (Commission Hungary RRF page).

To su stvarni instrumenti s ozbiljnim posljedicama. Ali djeluju odozgo: novac se zamrzava, postavljaju se uvjeti, provjerava se jesu li ispunjene prekretnice. Nijedan od tih alata ne odgovara na pitanje od ugovora do ugovora: koliko bi ova cesta, ovaj informatički sustav ili ova zgrada stajali da je nadmetanje doista bilo otvoreno?

OLAF, europski ured za borbu protiv prijevara, može istraživati i preporučiti povrat novca, ali ne može kazneno progoniti (OLAF). Ured europskog javnog tužitelja može progoniti kaznena djela protiv proračuna EU-a, ali za to treba postojati kriminalno ponašanje, poput prijevare ili podmićivanja, a ne samo visoka cijena (EPPO). Europski revizorski sud ocijenio je da je protuprevarni okvir fonda za oporavak još u razvoju, čime se dodatno vidi razlika između provjere reformskih prekretnica i provjere jesu li cijene poštene (ECA Special Report 06/2026).

Ista slijepa točka u cijeloj Europi

Priča se u svakoj državi čita drukčije, ali nacionalni okviri promašuju isto pitanje. Njemačka, najveći neto uplatitelj u proračun EU-a, gleda na to kao na problem proračunske kontrole: dobivaju li porezni obveznici odgovarajuću vrijednost za novac? (Spiegel). Rumunjska naglašava mađarske korake prema pristupanju Uredu europskog javnog tužitelja kao korektiv (Digi24). Poljska situaciju čita kroz vlastito iskustvo zamrznutih sredstava (Brussels Times). Slovačka pak novu protukorupcijsku politiku svoje vlade predstavlja kao dokaz da se sustav može sam ispravljati (Aktuality.sk).

Svaki od tih pogleda hvata dio stvarnosti. Nijedan ne postavlja pitanje cijene. Tužitelji kažnjavaju kaznena djela. Revizori upozoravaju na sustavne slabosti. Uvjetovanost zamrzava novac. Ali da bi dokazala preplaćivanje, Komisija bi morala pokazati koliko je ugovor trebao stajati na stvarno otvorenom tržištu. Nijedna postojeća institucija EU-a danas sustavno ne proizvodi takav odgovor.

Mađarsko Tijelo za integritet označilo je prazninu koju Bruxelles još nije zatvorio. Natječaj može biti zakonit, na papiru konkurentan i svejedno preplaćen. Europska komisija i Europski revizorski sud imaju mandat i podatke za razvoj usporednih tržišnih mjerila cijena. Dok tu sposobnost ne izgrade, zaštita proračuna EU-a lakše će hvatati prekršena pravila nego napuhane ugovore koji formalno ne krše nijedno.