Skip to main content
EU_PUBLIC_AFFAIRS10 / 18 · priča dana3 min · 605 riječi · 26 izvora

Irska posreduje oko €1.98 trillion proračuna EU-a

Napisao AIto brief AI · 7. srpnja 2026., 02:50
Kako je nastala

The presidency’s draft carries the crushing weight of a two-trillion-euro disagreement.

Kompozicija slike · tobrief
tekst · 3 min čitanja

Irska je 1. srpnja preuzela rotirajuće predsjedanje Vijećem EU-a, tijelom u kojem nacionalni ministri pregovaraju i glasuju o europskim zakonima, baš u trenutku kada na stol dolazi najveći otvoreni spor Unije: sedmogodišnji proračun koji prema prijedlogu Europske komisije vrijedi gotovo 1,98 bilijuna eura (Zeit, European Commission). Predsjedanje Dublinu ne daje moć da upravlja Europom. Daje mu moć da vodi prostor u kojem se 27 vlada pokušava dogovoriti. Ta je razlika važna jer će upravo taj prostor idućih mjeseci biti pod velikim pritiskom.

Predsjedatelj, a ne šef

Predsjedništvo vodi većinu ministarskih sastanaka, piše kompromisne tekstove i određuje redoslijed političkih sukoba. Ne može predlagati zakone, ne može zaobići nacionalni veto i ne može stvoriti većinu koje nema (Council of the EU). Irski mandat prvi je dio osamnaestomjesečnog programa koji Dublin dijeli s Litvom i Grčkom, pa Irska nije naslijedila prazan list, nego već složen kalendar (Irish trio programme).

Veći dio posla odvija se ispod ministarske razine, u radnim skupinama u kojima nacionalni dužnosnici prolaze pravne tekstove redak po redak, te u Coreperu, odboru veleposlanika država članica u Bruxellesu, gdje se većina političkih sporova ublaži ili zamrzne prije nego što ministri uopće sjednu za stol (Council preparatory bodies). Uspješno predsjedništvo ne pobjeđuje pred kamerama, nego sužava nesuglasice prije nego što se kamere uključe. Dublin će u šest mjeseci morati sastaviti stotine kompromisa u desecima političkih dosjea (Euronews FR).

Zašto je proračun tako teško zatvoriti

Višegodišnji financijski okvir, sedmogodišnji plan potrošnje EU-a poznat kao VFO, ima najstrože pravilo odlučivanja u Bruxellesu: svih 27 vlada mora se jednoglasno složiti, a zatim Europski parlament mora dati suglasnost, što znači da cijeli paket može prihvatiti ili odbiti, ali ga ne može prepravljati redak po redak (Council MFF). Jedna država može zaustaviti dogovor. Zato moć predsjedništva da piše kompromisne prijedloge ima neuobičajenu težinu. Koje će se proračunske stavke prve otvoriti, koje će brojke ući u tekst i koliko će se brzo gurati kalendar, sve to određuje hoće li vlade pred sobom imati jasan izbor ili pregovarački prostor preširok da bi se zatvorio.

Njemačka, pod kancelarom Friedrichom Merzom, zagovara duboke rezove. Izvještaji u njemačkim medijima temeljeni na Reutersu navodili su da Berlin traži smanjenje od oko 400 milijardi eura u odnosu na prijedlog Komisije, iako je formalni status te brojke ostao sporan (Deutschlandfunk, WirtschaftsWoche). Njemačke kritike usmjerene su na rane nacrte koji bi rezali izdvajanja za konkurentnost i obranu, dok bi se štitile poljoprivreda i kohezijski fondovi, dvije stavke kroz koje novac ide poljoprivrednicima i siromašnijim regijama EU-a (n-tv). Tu se vidi stvarna podjela: neto uplatiteljice poput Njemačke, Nizozemske i Austrije žele manji proračun, dok neto primateljice na jugu i istoku Europe žele očuvati potrošnju koja smanjuje njihov zaostatak za razvijenijim članicama.

Irski premijer Micheál Martin na početku predsjedanja upozorio je na „ekstremne pozicije” u proračunskom sporu, čime je poslao poruku objema stranama da ostanu za stolom (Zeit). Martinov utjecaj nije u glasu. U olovci je: predsjedništvo sastavlja kompromisne okvire koji određuju između čega vlade uopće biraju.

Pritisak kalendara sa svih strana

Proračun nije jedini dosje za koji je potrebna jednoglasnost. Proširenje na Ukrajinu i Moldovu, novi paket sankcija Rusiji i otvoreni koraci u pristupnim pregovorima također traže konsenzus, a svaki od tih procesa ima vlastite političke prepreke (Euronews PL, Onet). Volodimir Zelenski posjetio je Dublin i javno pozvao Poljsku i Mađarsku da ne blokiraju ukrajinski put prema članstvu (Rzeczpospolita). To su politički signali, a ne institucionalni ishodi. No svaki dosje koji traži jednoglasnost troši isti ograničeni kapital povjerenja među vladama, a proračunski zastoj brzo bi ga ispraznio.

U tome je stvarna moć predsjedništva: ne u tome da porazi veto, nego da napiše tekst zbog kojeg njegovo korištenje postaje skuplje.

How was this article?

Help us get better

Details about this article
Model:
claude-opus-4-6
Generated:
7/7/2026, 2:58:34 AM
Pipeline run:
eu_pipeline_20260707_005006
Watermark:
SynthID (Google's invisible watermark)
Human review:
None before publication
Learn more about our methodology