Irska ukida veto UN-a na vojne misije

Irska vlada ovoga mjeseca u parlament šalje prijedlog zakona kojim bi ukinula ovisnost irskih vojnih misija u inozemstvu o mandatu Vijeća sigurnosti UN-a. Prijedlog Zakona o obrani iz 2026. ide i dalje od te promjene: za misije s 50 vojnika ili manje više ne bi bilo potrebno ni glasovanje u Dáilu, irskom parlamentu, pa bi odluku donosila samo vlada (RTÉ).

Time se razgrađuje irski „trostruki osigurač”, sustav prema kojem su za slanje više od 12 vojnika u inozemstvo bila potrebna tri uvjeta: odluka vlade, glasovanje parlamenta i mandat Vijeća sigurnosti UN-a. Prijedlog ministrice vanjskih poslova i obrane Helen McEntee potpuno uklanja uvjet UN-a. Kod manjih misija uklanja se i parlamentarni nadzor, čime se ovlast za slanje vojnika koncentrira u izvršnoj vlasti više nego što je Irska dosad iskušala.

Zašto ruski veto jest problem, ali ne cijela priča

Argument vlade je jednostavan. Vijeće sigurnosti od 2014. nije odobrilo novu mirovnu misiju, jer Rusija i Kina takve odluke blokiraju. Irska je zato mogla sudjelovati u obuci s Borbenim skupinama EU-a, multinacionalnim snagama za brzu reakciju u krizama, ali ih nije mogla rasporediti. Praktična cijena takvog sustava vidjela se 24. svibnja, kada je Vijeće sigurnosti dopustilo da istekne mandat Operacije Irini, europske pomorske misije protiv krijumčarenja u Sredozemlju. Irska je odmah povukla svoje osoblje, iako je operacija imala široku potporu u EU-u.

McEntee to prikazuje kao pitanje suvereniteta: „Zbog veta drugih zemalja mi smo blokirani” (obraćanje u Dáilu). No zapreka je zasad uglavnom buduća, a ne stvarno iskušana. Sama vlada priznaje da Rusija nikada nije stvarno uložila veto na irsko raspoređivanje.

Sve oporbene stranke odbacuju prijedlog. Sinn Féin traži referendum, tvrdeći da su irske ratifikacije ugovora EU-a nosile prešutna jamstva neutralnosti (Sinn Féin, Irish Times). McEntee odgovara da je „trostruki osigurač” običan zakon, a ne ustavna odredba, pa se može mijenjati bez referenduma. Vladajuća koalicija Fianna Fáila i Fine Gaela ima komotnu većinu u Dáilu, ali predsjednica Catherine Connolly, izabrana na platformi neutralnosti, najavila je da bi zakon uputila Vrhovnom sudu na ocjenu ustavnosti.

Europske neutralne države više ne idu istim smjerom

Preostale neutralne članice Europe sve se jasnije razilaze. Austrijski kancelar Christian Stocker u svibnju je izjavio da „neutralnost nas ne štiti”, zagovarajući dublju europsku obrambenu suradnju. Istraživanja pokazuju napetost u austrkom javnom mnijenju: 88 posto Austrijanaca neutralnost smatra dijelom nacionalnog identiteta, ali 81 posto podupire zajedničku obrambenu politiku EU-a. Austrijska je neutralnost upisana u ustav, pa bi svaka promjena bila znatno teža od irske zakonske izmjene.

Malta je na suprotnom kraju, kao jedina članica EU-a izvan PESCO-a, odnosno Stalne strukturirane suradnje, obrambenog okvira koji okuplja 26 od 27 članica Unije. Na izborima završenima 31. svibnja nijedna od dviju velikih stranaka nije spomenula neutralnost. Švedska je prošla cijeli put od vojne nesvrstanosti do članstva u NATO-u između 2022. i 2024., a sada zakonom želi omogućiti NATO-ove operacije sa švedskog teritorija bez odobrenja parlamenta.

Što prijedlog zakona ne razjašnjava

Irska nije najavila slanje vojnika u Snage EU-a za brzo raspoređivanje, formaciju od 5.000 ljudi koja je operativna od svibnja 2025. Novi bi zakon tražio da misije budu u skladu s „načelima Povelje UN-a”, ali ne uspostavlja postupak kojim bi se procijenilo ispunjava li konkretna operacija EU-a bez mandata UN-a taj uvjet. Između načela i procedure ostaje dovoljno prostora da se gotovo svako raspoređivanje može politički obrazložiti.

Ni irski birači ne guraju ovu promjenu. Rat u Ukrajini navodi samo jedan posto njih kao prioritet, daleko iza stanovanja i troškova života. Vlada će uskoro imati pravnu ovlast za slanje vojnika. Još nije rekla kamo bi ih slala ni s kojim ciljem.