Irski prijedlog reže proračun EU-a za €141 milijardu

Irska predlaže da EU od 2028. do 2034. potroši najviše 1,622 bilijuna eura, izraženo u cijenama iz 2025. To je oko 141 milijardu eura, odnosno 8 posto manje nego što je zatražila Europska komisija (pregovarački dokument Vijeća, CAP Reform). Prijedlog čuva sredstva za poljoprivredu i regije, a dublje reže istraživanje, sigurnost i potrošnju izvan EU-a. Čelnici država i vlada raspravljat će o njemu na sastanku 15. i 16. listopada, koji počinje danas (irsko predsjedništvo).

Irska je sastavila prijedlog jer trenutačno predsjeda Vijećem EU-a, u kojem pregovaraju nacionalne vlade. Predsjedništvo može staviti brojke na stol, ali odluku donose vlade. Naslovi navode različite ukupne iznose jer neki uključuju očekivanu inflaciju. Kad se računa na taj način, irska gornja granica iznosi oko 1,826 bilijuna eura (Brussels Signal).

Poljoprivreda dobiva, sigurnost i istraživanje gube

U odnosu na plan Komisije smanjuju se sredstva u svim glavnim područjima, ali ne podjednako. Iznos za poljoprivredu i siromašnije regije manji je za 3,4 posto, a za konkurentnost i sigurnost za 12,8 posto. Najveći rez zahvaća potrošnju izvan granica EU-a (Euronews). Na razini programa potpora dohotku poljoprivrednika ostaje na oko 261 milijardu eura, dok se sredstva za Horizon Europe, fond EU-a za istraživanje, smanjuju sa 154,882 na 140 milijardi eura (tablica Vijeća).

Takva raspodjela odgovara zahtjevu 17 čelnika koji su u pismu 2. listopada zatražili da se sačuvaju sredstva za poljoprivredu i koheziju, odnosno prijenosi novca siromašnijim regijama. Poticaj su predvodili talijanska premijerka Giorgia Meloni i rumunjski predsjednik Nicușor Dan (Politico). Otpor rezovima otad se proširio, kako smo izvijestili ovog tjedna (To Brief).

Dva njemačka zahtjeva vuku u suprotnim smjerovima

Njemačka traži manji ukupni proračun. Kancelar Friedrich Merz izjavio je 10. listopada da predloženi iznos ne pruža osnovu za dogovor, a Njemačka i još pet vlada žele rezove od nekoliko stotina milijardi eura (njemačka vlada, zajednička izjava šest vlada).

Merz istodobno želi da sigurnost i konkurentnost budu prioriteti. Upravo je ta područja Irska najviše stisnula kako bi poštedjela poljoprivredu. Manji ukupni proračun uz veća izdvajanja za sigurnost značio bi ponovno otvaranje pitanja novca za poljoprivredu i regije, koji je 17 vlada organizirano stalo braniti.

Sličnu dilemu ima i Finska. Premijer Petteri Orpo želi manji proračun, ali se protivi smanjenju izdvajanja za obranu i istraživanje ([finska vlada](https://finlandabroad.fi/web/eu/ajankohtaista/-/asset_publisher/cGFGQPXL1aKg/content/paaministeri-orpo-irlannin-eu-rahoituskehys ehdotus-vaatii-viela-merkittavia-muutoksia/384951)).

Europski parlament zauzima drukčiji smjer, a njegov je pristanak nužan za usvajanje proračuna. U gornju granicu već je uključeno 149,296 milijardi eura za otplatu zaduženja EU-a za oporavak nakon pandemije; taj novac ne financira nijedan novi projekt (pregovarački dokument Vijeća). Glavni pregovarači Parlamenta tvrde da će, nakon otplate i uračunavanja inflacije, novi proračun omogućiti manje nego sadašnji (Europski parlament).

Svaka prijestolnica ima pravo veta

Svih 27 vlada mora odobriti proračun, a zastupnici Europskog parlamenta mogu ga odbiti, ali ne i prepravljati. Za nove izvore prihoda EU-a potrebni su jednoglasna odluka i ratifikacija u svakoj državi članici (članak 312., članak 311.).

Izvori prihoda određuju tko plaća. Irski prijedlog zadržava pet predloženih europskih nameta, među njima one na duhan i uvoz s visokim emisijama ugljika, koji bi donosili oko 55 milijardi eura godišnje (irsko predsjedništvo). Koliko god ti nameti prikupili, nacionalne blagajne taj novac ne bi morale uplaćivati. Francuski ministar za Europu Benjamin Haddad poručio je da Pariz neće podržati proračun bez znatnog paketa novih prihoda (BFMTV). Glasnogovornik njemačke vlade izjavio je u kolovozu da su rezovi potrebni bez obzira na dogovor o prihodima (brifing njemačke vlade).

Prijedlog također predviđa do 88,869 milijardi eura za pristupanje Ukrajine EU-u i obnovu zemlje, izvan uobičajenih gornjih granica; taj je iznos i dalje označen kao neriješeno pitanje (pregovarački dokument Vijeća). Zaseban spor pokazuje kako se pravo veta prenosi na druga pitanja. Slovački premijer Robert Fico izjavio je 14. listopada da će njegova zemlja nastojati ostati izvan svakog novog zajma EU-a Kijevu, a usprotivio se i tome da se sudjelovanje u zajmu poveže s podrškom slovačkim proračunskim zahtjevima (TASR). Za taj zajam još nisu određeni ni iznos ni pravni oblik, pa ga ništa formalno ne povezuje s proračunom. Fico ga ipak koristi kao pregovaračku polugu.

Irska i António Costa, koji predsjeda sastancima čelnika država i vlada, žele politički dogovor do kraja 2026. (irsko predsjedništvo). Irski prijedlog pokazuje kako izgleda manji proračun koji čuva poljoprivredu i regije: rezove snose sigurnost i istraživanje. Njemačka želi još manji proračun uz zaštićena izdvajanja za sigurnost, ali nije javno rekla gdje bi trebalo dodatno rezati. Prema irskim brojkama, ta se dva zahtjeva ne mogu ispuniti istodobno ako Berlin nije spreman posegnuti za novcem namijenjenim poljoprivredi i regijama.