Irski rez od 141 mlrd. eura pogađa sigurnost

Irski prijedlog proračuna EU-a za razdoblje 2028.–2034. smanjuje izdvajanja za 141 milijardu i 45 milijuna eura, oko 8 posto, u odnosu na plan Europske komisije (pregovarački okvir Vijeća). Čelnici država članica prvi su put o njemu raspravljali 15. listopada, ali bez dogovora (Euronews). Dokument je razotkrio sukob: vlade koje traže manji proračun istodobno žele više novca za sigurnost, dok velik blok drugih vlada brani programe čija bi se sredstva morala smanjiti kako bi se taj novac osigurao.

Irska predsjeda Vijećem Europske unije. Riječ je o šestomjesečnoj rotirajućoj ulozi koja uključuje vođenje sastanaka ministara država članica. Irska je 10. listopada predstavila „pregovarački okvir”, dokument s ukupnim iznosima i raspodjelom sredstava koji sam po sebi ne donosi nikakve odluke. Predložila je ukupno 1.622 milijarde i 11 milijuna eura obveza za potrošnju tijekom sedam godina, prema cijenama iz 2025., dok je Komisija predložila 1.763 milijarde i 56 milijuna eura (pregovarački okvir Vijeća).

O prijedlogu se nije glasovalo. Čelnici su zaključili da ih ne približava dogovoru i pozvali Antónia Costu, predsjednika Europskog vijeća, koje okuplja čelnike država članica, da pokuša postići „pravodoban dogovor” (Euronews).

Najveći uplatitelji traže manji proračun, ali više za sigurnost

Šest država koje najviše uplaćuju u proračun EU-a, među njima Njemačka, Nizozemska i Švedska, 28. rujna zatražilo je od Irske rezove od nekoliko stotina milijardi eura (RTÉ). Na sastanku na vrhu njemački kancelar Friedrich Merz nazvao je irski rez korakom u dobrom smjeru, ali i dalje daleko od onoga što Njemačka traži (njemačka vlada). Švedski premijer Ulf Kristersson poručio je da će njegova zemlja odbiti prijedlog jer je proračun i dalje prevelik (Reuters).

Ista skupina država, međutim, želi da Bruxelles učini više za sigurnost. Nizozemski premijer Rob Jetten rekao je u parlamentu da irski rezovi pogađaju konkurentnost, inovacije i obranu, područja koja želi ojačati na razini EU-a (Tweede Kamer).

Jettenov opis prijedloga točan je. Irska je najmanje smanjila sredstva za poljoprivredu i siromašnije regije, a najviše ona namijenjena industriji, obrani i vanjskoj politici. Stavka koja obuhvaća poljoprivredna i regionalna sredstva smanjena je za 3,4 posto, ona za konkurentnost i sigurnost za 12,8 posto, a izdvajanja za vanjsko djelovanje za 17,4 posto (pregovarački okvir Vijeća).

Europski parlament, koji mora odobriti konačni proračun, prigovara s druge strane. Četvero njegovih glavnih pregovarača upozorilo je da bi rez od 8 posto smanjio sposobnost EU-a da ulaže u obranu i podupire partnere u inozemstvu (Europski parlament). Za države na istočnoj granici EU-a posljedice su konkretne. Litavski predsjednik Gitanas Nausėda usprotivio se smanjenju sredstava za vojnu mobilnost, odnosno za ceste i željeznice kojima se prevoze vojnici (15min).

Branitelji poljoprivrednih i regionalnih sredstava

Italija i Rumunjska okupile su 17 vlada u skupinu „Prijatelji kohezije”, nazvanu po sredstvima EU-a za siromašnije regije (talijanska vlada). Žele zaštititi i iznos tih sredstava i pravila koja određuju kako se troše. Traže i ukidanje rabata, odnosno popusta koji smanjuju uplate nekih bogatijih država, zbog čega su u izravnom sukobu s dijelom najvećih uplatitelja.

Irska je zadržala iznos predviđen za svaku državu, ali je fondove objedinila u jedan nacionalni plan po zemlji (pregovarački okvir Vijeća). Time se odlučivanje pomiče prema nacionalnim vladama. Regije koje su dosad izravno surađivale s Bruxellesom strahuju da će izgubiti utjecaj, pa skupina za koheziju traži očuvanje pravila o potrošnji, kao i samih iznosa (talijanska vlada).

Svaka prijestolnica ima veto, a financiranje ne prestaje naglo

Za usvajanje sedmogodišnjeg proračunskog okvira potrebna je jednoglasna odluka vlada država članica, što svakoj od njih daje mogućnost blokade, te suglasnost Europskog parlamenta (EUR-Lex). Obje skupine zato mogu zaustaviti dogovor. Rok ne stvara velik pritisak: ako novi okvir ne bude usvojen do 1. siječnja 2028., prema Ugovoru o EU-u nastavljaju vrijediti gornje granice potrošnje iz posljednje godine sadašnjeg proračuna (EUR-Lex).

Dosadašnji tijek pregovora upućuje na jednostavan zaključak. U sadašnjem obliku irski prijedlog ne može istodobno ispuniti zahtjeve za manjim ukupnim proračunom i većom potrošnjom za sigurnost, jer su najveći rezovi pogodili upravo sigurnosna sredstva. Za dogovor će netko morati popustiti. Najveći uplatitelji mogu prihvatiti veći ukupni iznos, skupina za koheziju dublje rezove u poljoprivredna i regionalna sredstva, a moguće je i da obje strane odstupe od svojih zahtjeva. Costa može predložiti kompromis, ali ga ne može nametnuti vladama koje svaka imaju pravo veta. Merz, Jetten i Kristersson trebaju mu reći koliki bi ukupni iznos prihvatili u zamjenu za novac za sigurnost koji traže. Prijatelji kohezije trebaju odgovoriti mogu li pristati na premještanje ijednog dijela svojih sredstava.