Irski izvozni pad vara Europu

Irski robni izvoz u Sjedinjene Države pao je 65,1 posto u prvoj polovici 2026. u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Privremeni podatak irskog Središnjeg statističkog ureda (CSO) potvrđen je (CSO, The Journal). No to je trenutačno i jedan od najvarljivijih trgovinskih pokazatelja u Europi.

Najveći dio pada proizlazi iz usporedne osnovice. Početkom 2025. farmaceutske su tvrtke ubrzale isporuke u SAD očekujući više carine. Riječ je o takozvanom preduhitrenom izvozu: roba se šalje ranije kako bi stigla prije promjene pravila. Taj je val u razdoblju od siječnja do lipnja 2025. podigao izvoz na oko 75,1 mlrd. eura. Nakon što je izvanredna potražnja za isporukama prestala, izvoz je u prvoj polovici 2026. pao na 26,2 mlrd. eura (CSO, Irish Examiner). Brojka od 65,1 posto zato prije svega mjeri udaljenost između neuobičajenog vrhunca i obrasca isporuka koji je bliži normalnom.

Sam lipanj daje drukčiju sliku. Irska je toga mjeseca u SAD izvezla robe u vrijednosti od oko 4,3 mlrd. eura, samo 1 posto manje nego godinu prije. Glasnogovornik CSO-a priznao je da je usporedba s 2025. „i dalje teška” zbog tada napuhanih brojki povezanih s carinama (Irish Times).

Zašto Irska pojačava signal

Irski izvozni podaci ovise o malom broju multinacionalnih kompanija u farmaciji, kemijskoj industriji i tehnologiji. Jedna odluka o zalihama u jednoj velikoj tvrtki može nacionalnu statistiku pomaknuti za milijarde eura. Izvoz medicinskih i farmaceutskih proizvoda pao je za više od polovice, na 38,8 mlrd. eura u prvoj polovici godine. Izvoz računala, suprotno tome, skočio je s 3,5 mlrd. na 8,8 mlrd. eura (Independent.ie). Taj rast nije imao veze s carinama, nego s potražnjom za opremom za umjetnu inteligenciju i proizvodnim ciklusima nekoliko tvrtki. Oba pomaka pokazuju isto: irska trgovinska statistika više prati logistiku multinacionalnih kompanija nego stanje domaćega gospodarstva.

Irski BDP, ionako neuobičajeno osjetljiv na računovodstvene i skladišne odluke multinacionalnih kompanija, kretao se istim ritmom: pad od 7 posto u prvom tromjesečju, nakon što se ispuhalo gomilanje zaliha, pa oporavak od 3,9 posto u drugom tromjesečju, prema procjenama CSO-a (RTE).

Američki pravac se urušio, ali druga su tržišta rasla. Sam pad izvoza u SAD iznosio je 48,9 mlrd. eura. Ukupni irski robni izvoz ipak je pao za 45,4 mlrd. eura (CSO, The Journal). Izvoz u Veliku Britaniju porastao je 42,6 posto, a u ostatak svijeta 23 posto (Irish Examiner). Odredišta izvan SAD-a zajedno su dodala oko 3,5 mlrd. eura.

Na razini Europske unije slika jedva nalikuje irskoj. Prva procjena Eurostata pokazuje da je robni izvoz EU-a prema zemljama izvan Unije u prvoj polovici 2026. pao samo 2,1 posto. U lipnju je izvoz EU-a u SAD porastao 10,8 posto na godišnjoj razini, na 45,7 mlrd. eura (Eurostat). Irska pojačava transatlantski signal jer joj je izvoz koncentriran u rukama nekoliko multinacionalnih kompanija. Prosječno stanje u Europi znatno je blaže.

Gdje je šteta tiša, ali stvarnija

Carinski pritisak jasnije se vidi ondje gdje ga preduhitrene isporuke ne mogu prikriti. Njemački robni izvoz u SAD pao je oko 6 posto u prvoj polovici godine, što je manji naslovni broj, ali je raspoređen na mnogo širu industrijsku bazu. Njemačka izravna ulaganja u SAD pala su 65 posto, na 4,3 mlrd. eura, prema analizi instituta IW temeljenoj na podacima Bundesbanke (WirtschaftsWoche, Zeit). Automobilska industrija do kraja lipnja izgubila je 42.300 radnih mjesta, odnosno 5,8 posto u odnosu na godinu prije (Handelsblatt). To su radnici u tvornicama, a ne knjiženja multinacionalnih kompanija.

Pritisak su osjetili i talijanski izvoznici vina: izvoz u SAD pao je 15,4 posto po vrijednosti između siječnja i svibnja, dok je prosječna cijena po litri skliznula s 5,57 na 5,01 euro (Vinetur). Kada istodobno padaju količina i cijena, riječ je o stisnutim maržama, a ne o statističkom pomaku u vremenu isporuke.

Veličina određuje tko može podnijeti trošak. U Nizozemskoj su multinacionalne kompanije, među njima Heineken i Philips, preko uvoznih podružnica vratile preplaćene američke carine (NRC). Brouwerij Huyghe, flamanska pivovara, dobila je natrag nekoliko stotina tisuća eura, ali je novinarima rekla da je gospodarska šteta već nastala: izgubljene narudžbe i narušeni odnosi s kupcima ne popravljaju se povratom novca nekoliko mjeseci poslije (Nieuwsblad).

Podaci su privremeni, a irske će se brojke još revidirati. Ali i ovako čitane, 65,1 posto prenaglašava sadašnji pad, dok istodobno točno pokazuje kome carinska neizvjesnost ide u korist: tvrtkama dovoljno velikima da unaprijed pošalju robu, izdrže kašnjenja i zatraže povrat davanja. Europski izvoznici bez takve veličine računaju drukčije. Izgubljene narudžbe i smanjene marže ne ispravljaju se same.