Italija ostavlja €6 milijardi iz SAFE-a

Italija je od Europske komisije zatražila približno 8 do 8,9 mlrd. eura obrambenih zajmova, otprilike polovicu od 14,9 mlrd. eura koliko je Bruxelles okvirno bio namijenio Rimu (Il Fatto Quotidiano, Eunews). Novac dolazi iz SAFE-a, odnosno Security Action for Europe, instrumenta vrijednog 150 mlrd. eura kojim se Europskoj uniji omogućuje zajedničko zaduživanje i zatim kreditiranje država članica za obrambenu nabavu po uvjetima koje većina njih sama ne bi mogla dobiti. Bruxelles može osigurati jeftiniji kredit. No dug i dalje ostaje na nacionalnim računima, a vlade moraju politički objasniti zašto ga preuzimaju.

Razlika se vidjela istoga dana. Rumunjska je primila prvih 2,5 mlrd. eura iz SAFE-a i već ih pretvara u narudžbe: borbena vozila pješaštva Lynx, sustave protuzračne obrane Mistral i helikoptere Airbus (EC Romania, HotNews). Poljska je već potpisala sporazum vrijedan 43,7 mlrd. eura i dobila 6,6 mlrd. eura predfinanciranja (European Commission, Notes from Poland). Države koje su se rano uključile već pretvaraju zajmove u ugovore. Talijanski smanjeni zahtjev otvara osnovnije pitanje: hoće li dio vlada uopće zatražiti sav novac koji im je stavljen na raspolaganje.

Koalicijski kompromis, a ne proračunska logika

SAFE, uspostavljen Uredbom Vijeća 2025/1106, nije bespovratna potpora. Svaki euro koji Rim povuče kroz taj instrument postaje talijanski dug, a talijanske ga stranke moraju braniti pred vlastitim biračima.

U koaliciji Giorgie Meloni prijepor se otvorio između ministra vanjskih poslova Antonija Tajanija iz Forze Italije, koji je na skupu u Riminiju javno podržao puni zahtjev, i Lege Mattea Salvinija, koja se protivila većem obrambenom zaduživanju. Ministar financija Giancarlo Giorgetti priznao je da SAFE nudi povoljne uvjete, ali vlada je ipak prepolovila iznos koji traži (Il Foglio). Tajani je uzmak prikazao kao drukčije slaganje prioriteta: Italija, rekao je, mora više ulagati u zdravstvo i socijalnu politiku nakon promijenjenih okolnosti povezanih s iranskim sukobom (Il Fatto Quotidiano, PAP). Iz javno dostupnih podataka nije jasno je li odluka posljedica pritiska Lege, opreza Ministarstva financija ili svjesnog kompromisa premijerke Meloni. Ishod je, međutim, jasan: Rim je zatražio polovicu.

Španjolska pokazuje sličan obrazac u manjem mjerilu. Madrid je zatražio samo 1 mlrd. eura, dok se mlađi koalicijski partner Sumar otvoreno protivi povećanju obrambene potrošnje (EFE, El Confidencial). Povoljno zaduživanje preko Europske unije ne uklanja domaću političku cijenu obrambenog duga.

Red iza Rima

Talijansko oklijevanje nije imalo posljedice samo za Rim. SAFE ima fiksnu omotnicu. Glasnogovornik Komisije Thomas Regnier tražio je od Italije jasnu odluku jer neiskorištena sredstva blokiraju mogućnost Komisije da ih preraspodijeli drugim vladama (Euronews). Otprilike 6 mlrd. eura koje Italija nije zatražila, zajedno s još neriješenim mađarskim zahtjevom, stvara fond koji Komisija može ponovno otvoriti u drugom pozivu prije kraja 2026. (Euractiv, Council).

Poljska se već postavlja za taj krug. Zamjenik ministra obrane Paweł Zalewski potvrdio je da se Varšava želi natjecati za dodatna sredstva iz SAFE-a u drugom pozivu (Bankier/PAP). Poljski mediji procjenjuju da bi moglo biti dostupno do 10 mlrd. eura, ali taj iznos ovisi o konačnim talijanskim i mađarskim brojkama te zasad ostaje nagađanje (RMF24).

Mađarski je slučaj drukčiji. Nova vlada preispituje obrambeni plan ulaganja prethodne vlasti zbog sumnji na korupciju, a Komisija još nije odobrila budimpeštanski zahtjev dok su druge države već dobile zeleno svjetlo (Euronews HU). Mađarsko zadržavanje zato je pitanje upravljanja i nadzora, a ne koalicijskog spora oko zaduživanja.

Tko prvi troši, oblikuje tržište

Pravila SAFE-a zahtijevaju najmanje 65 posto europskog ili ukrajinskog sadržaja u nabavi, čime se ugovori usmjeravaju prema proizvođačima sa sjedištem u Europskoj uniji i prema dugogodišnjem francuskom zahtjevu za većom obrambeno-industrijskom samostalnošću Europe (Council, CMS). Vlade koje brzo povlače novac zato ne jačaju samo vlastite vojske. One utječu na knjige narudžbi, odnose s dobavljačima i proizvodne kapacitete diljem kontinenta.

Bruxelleski mehanizam već radi. Odobrenja, sporazumi i prve isplate stigli su u više od deset država. No SAFE će najviše koristiti vladama koje su spremne odmah preuzeti obrambeni dug. Italija je pokazala da je Rim spreman samo napola, a milijarde koje je ostavio već privlače druge zainteresirane države.