Talijanski trošak kamata raste za 30 mlrd. €

Prema prognozi koju prenosi Il Fatto Quotidiano, Italija bi 2029. za kamate na javni dug trebala izdvojiti 117,2 milijarde eura, prema 87,2 milijarde u 2025. To je povećanje od 30 milijardi eura. List se poziva na fiskalni plan koji je vlada 2. listopada poslala Parlamentu (Il Fatto Quotidiano). Prognozu nismo provjerili prema službenoj tablici, pa se pojedini iznosi mogu promijeniti; važan je smjer kretanja. On postavlja okvir za proračun za 2027., koji ministar financija Giancarlo Giorgetti sada mora sastaviti.

Plan je višegodišnji okvir s procjenama prihoda, rashoda i kamata. O konkretnim izdacima odlučuje kasniji zakon o proračunu (AGI). Nakon što ga je vlada odobrila, Giorgetti ga je predstavio kao oprezan odgovor na zahtjevnije okolnosti (To Brief).

Zašto kamate na stari dug rastu polako, ali postojano

Trošak kamata neke zemlje više ovisi o povijesti njezina duga nego o trenutačnom stanju tržišta. Kad ulagači traže veće prinose, odnosno veći povrat za kupnju obveznice, postojeće talijanske obveznice s fiksnom kamatom i dalje nose kamatu dogovorenu pri izdavanju.

Skuplje zaduživanje osjeti se tek kad državna riznica zamijeni obveznice kojima je dospjela otplata ili se zaduži kako bi pokrila novi manjak. Taj se postupak naziva refinanciranjem. Prosječno preostalo vrijeme do dospijeća talijanskog duga krajem 2025. iznosilo je 7,9 godina, prema Parlamentarnom uredu za proračun, neovisnom talijanskom tijelu za nadzor javnih financija (UPB). Zato se svake godine dio jeftinijeg starog duga zamjenjuje novim, po kamatnoj stopi koja tada vrijedi.

Na nove kamatne stope utječu kretanja u cijelom europodručju, a ne samo sumnje ulagača u Italiju. Bazni bod iznosi stoti dio postotnog boda. U šestom gospodarskom biltenu za 2026. Europska središnja banka, koja određuje kamatne stope u europodručju, pripisala je promijenjenim očekivanjima o vlastitim budućim stopama oko 37 baznih bodova od ukupnog rasta prinosa na desetogodišnje obveznice u europodručju od približno 45 baznih bodova. Razlike među zemljama u troškovima zaduživanja pritom su uglavnom ostale stabilne (Europska središnja banka). Italija se, dakle, zadužuje skuplje zato što je zaduživanje poskupjelo svima, a ne zato što su je ulagači posebno izdvojili.

Omjer duga pada, a kamatni trošak raste

Talijanski bi dug trebao dosegnuti vrhunac od približno 138,5 posto BDP-a, odnosno vrijednosti svega što gospodarstvo proizvede u godinu dana, u 2027., a zatim se do 2029. spustiti na oko 136,6 posto (Agenparl, Il Mattino). Omjer pada jer gospodarstvo, mjereno u tekućim eurima i bez prilagodbe za inflaciju, raste brže od duga.

Niži omjer ne znači da Italija vjerovnicima duguje manje eura. Očekuje se da će kamate porasti s 3,8 na 4,6 posto BDP-a u istom razdoblju (Il Fatto Quotidiano). Sve veći dio nacionalnog dohotka tako odlazi vjerovnicima, umjesto da se može potrošiti na mirovine, bolnice ili škole.

Koliko bi donijelo dodatno zaduživanje

Neovisno o tom okviru, vlada je od Parlamenta zatražila dopuštenje za zaduživanje iznad gornje granice rashoda koju je Italija dogovorila s EU-om prema fiskalnim pravilima Unije. Dodatni prostor za potrošnju pokrio bi energetiku i obranu 2027. i 2028., u ukupnom iznosu od oko 29 milijardi eura (AGI, Agenparl).

U objavljenom prikazu ne piše uključuje li prognoza kamata i to dodatno zaduživanje. Na svaki novi dug primjenjivat će se kamatne stope koje budu vrijedile u trenutku izdavanja obveznica, a kamate će se plaćati dok god one budu u optjecaju.

Još nije odlučeno tko bi imao najviše koristi. Smjernice Europske komisije izuzeće za energetiku usmjeravaju prema obnovi zgrada i energetskoj učinkovitosti, a ne prema povratu dijela računa ili smanjenju poreza na gorivo (Europska komisija). Ako Rim postupi prema tim smjernicama, više bi koristili vlasnici nekretnina koji si mogu priuštiti obnovu i tvrtke koje je izvode nego najmoprimci. To je zaključak na temelju smjernica, a ne već donesena odluka o raspodjeli novca.

Za odobrenje zaduživanja potrebna je apsolutna većina u oba doma. To propisuje 81. članak talijanskog Ustava za zaduživanje iznad plana u izvanrednim okolnostima (Talijanski senat). Očekuje se da će Parlament glasati 13. listopada (Corriere della Sera).

Prema objavljenoj prognozi, Italija će do 2029. svake godine plaćati sve više kamata, iako će joj dug u odnosu na gospodarstvo padati. Oba kretanja proizlaze iz rasporeda refinanciranja utvrđenog prije mnogo godina i kamatnih stopa koje se određuju na razini cijelog europodručja, a na jedno ni na drugo Rim ne može utjecati. Iznose još treba provjeriti prema službenoj tablici. Prije glasanja zastupnici od Ministarstva financija trebaju dobiti jasan odgovor: uključuje li prognoza kamata već i zaduživanje koje vlada traži da odobre?