Italiji mirovine i kamate skuplje za €21.54bn

Predviđa se da će se talijanski izdaci za mirovine i kamate iduće godine zajedno povećati za 21,54 milijarde eura, prije nego što vlada donese ijednu novu proračunsku mjeru (Repubblica, Il Fatto Quotidiano). Rast oba iznosa potiču kretanja cijena i ranije zaduživanje. Oko tih troškova oblikovat će se ostatak proračuna za 2027., od poreznih olakšica do potpora obiteljima.

Dva troška koja rastu sama od sebe

Brojke proizlaze iz višegodišnjeg fiskalnog plana koji je vlada odobrila 2. listopada. Plan postavlja okvir za predstojeći zakon o proračunu, ali sam po sebi ne odobrava potrošnju (ANSA). Dosad objavljene brojke potječu iz podudarnih medijskih izvješća; nisu provjerene usporedbom s ministarstvenom tablicom, stavku po stavku. Ranije smo izvijestili da plan predviđa rast troškova kamata još nekoliko godina (To Brief).

Predviđa se da će kamate na javni dug porasti s 96,9 na 103,7 milijardi eura (Il Fatto Quotidiano). Taj se trošak mijenja postupno. Već izdane obveznice s fiksnom kamatnom stopom i dalje nose kamatu dogovorenu pri izdavanju, pa se promjena kamatnih stopa odražava na dug tek kad država izda nove obveznice ili refinancira one koje dospijevaju.

Krajem 2025. prosječno preostalo vrijeme do dospijeća talijanskog duga iznosilo je 7,9 godina, prema Parlamentarnom uredu za proračun UPB. Plan dio rasta iduće godine pripisuje inflaciji, a daljnji rast u kasnijim godinama višim prinosima na obveznice, odnosno povratu koji ulagači traže za posudbu novca državi (AGI).

Na prinose djelomice utječu kretanja u cijelom europodručju. Analiza koju je ove godine objavila Europska središnja banka (ESB) pokazala je da je većina rasta prinosa na desetogodišnje obveznice u europodručju proizašla iz promjene tržišnih očekivanja o budućim kamatnim stopama ESB-a (ESB). Analiza se odnosi na europodručje u cjelini, a ne samo na Italiju. Ipak, pokazuje da država s većim dugom koji treba refinancirati plaća više eura kada se očekivanja o kamatama promijene za sve.

Mirovine rastu s cijenama, a svako se povećanje ugrađuje u osnovicu i utječe na sve buduće isplate. Puni iznos usklađivanja primjenjuje se na dio mirovine do četverostrukog iznosa najniže mirovine, a na iznose iznad te granice primjenjuje se manji postotak (Il Messaggero). Državni proračun pokriva puni trošak usklađivanja nižih mirovina s inflacijom. Umirovljenicima s višim mirovinama dio tereta inflacije ostaje na teret, jer se njihove mirovine ne usklađuju u punom iznosu i kupovna im moć pada.

Prema pisanju Il Messaggera, državni računovodstveni ured procjenjuje da će usklađivanje mirovina s cijenama iduće godine stajati više od 10 milijardi eura, uz preliminarnu pretpostavku da će inflacija iznositi 2,9 posto (Il Messaggero). Ukupni izdaci za mirovine trebali bi porasti s 351,8 na 366,54 milijarde eura (Repubblica). Te dvije brojke mjere različite stvari: prva pokazuje trošak usklađivanja postojećih mirovina s cijenama, a druga uključuje i broj umirovljenika, nova mirovinska prava i obrasce odlaska u mirovinu. Nijedna objavljena brojka ne razdvaja učinak inflacije od tih drugih uzroka.

Dodatno zaduživanje uz uvjete

Vlada je zatražila mogućnost da se u 2027. i 2028. zaduži za oko 14 milijardi eura godišnje povrh rashodovne putanje koju je Italija dogovorila s EU-om (Teleborsa, Primapagina News). Ministar financija Giancarlo Giorgetti nazvao je plan razboritim odgovorom na teške okolnosti (AGI). Dodatni prostor za rashode podijeljen je napola: po 0,3 posto BDP-a, odnosno bruto domaćeg proizvoda, za energetiku i obranu (Teleborsa).

Zahtjev mora dobiti potporu apsolutne većine zastupnika u oba doma talijanskog parlamenta (Senat). Očekuje se da će se o njemu glasovati 13. listopada, a prijedlog zakona o proračunu trebao bi biti podnesen oko 20. listopada (Corriere).

Energetski dio podliježe uvjetima. Smjernice Europske komisije kao prihvatljiva ulaganja priznaju, primjerice, obnovu zgrada i povećanje energetske učinkovitosti, ali ne i potpore za račune kućanstava (Europska komisija). Dodatno zaduživanje i kamate na taj dug i dalje se bilježe u talijanskim javnim financijama, neovisno o tome koje rashode pravila EU-a izuzmu iz ograničenja.

Zaduživanje je vezano uz prihvatljive rashode za energiju i obranu, pa nije predviđeno za financiranje mirovina ili kamata. Vlada i dalje može smanjiti druge rashode, povećati prihode ili preraspodijeliti novac među proračunskim stavkama. Ta dva rastuća troška nisu prognoza proračunskog manjka; pokazuju koji izdaci dolaze prije novih političkih odluka. Giorgetti će Parlamentu morati pokazati koliko prostora ostaje za porezne olakšice i mjere potpore obiteljima kad prijedlog zakona o proračunu stigne oko 20. listopada (Corriere).