Italija traži 29 milijardi eura za zaduživanje

Talijanska vlada želi odobrenje da se tijekom 2027. i 2028. zaduži za približno 29 milijardi eura više nego što dopušta dogovorena proračunska putanja, za obrambene i energetske projekte (Teleborsa, ANSA). Zasad nije potrošen nijedan euro. Zahtjev moraju odobriti talijanski parlament i ministri financija država članica EU-a, a Rim bi se i nakon toga morao zadužiti za svaki euro i plaćati kamate.

Vlada je 2. listopada zatražila prostor za zaduživanje u visini 0,3 posto BDP-a (bruto domaćeg proizvoda, odnosno vrijednosti svega što gospodarstvo proizvede u godini) za energetiku te još toliko za obranu u svakoj od te dvije godine. To je ukupno približno 14 milijardi eura godišnje (AGI). Ministar financija Giancarlo Giorgetti isprva je računao na oko 36 milijardi eura (Teleborsa).

Cijelo smanjenje zahtjeva odnosi se na obranu. Giorgetti je za 2028. planirao dodatno zaduživanje u visini 0,6 posto BDP-a, no novi zahtjev taj iznos prepolovljuje na 0,3 posto, odnosno za oko 7 milijardi eura (Primapagina News). Plan je nazvao opreznim odgovorom na složene gospodarske i međunarodne okolnosti (AGI). Nijedan objavljeni dokument ne objašnjava jesu li na tu odluku utjecali odnosi unutar koalicije, trošak zaduživanja ili pritisak Bruxellesa. Zahtjev slijedi nakon što je Rim u kolovozu zatražio manje od punog udjela u zajmovima EU-a za obranu (To Brief).

Što dodatno zaduživanje znači za dug

Talijanski se dug iskazuje kao udio u BDP-u obračunatom u tekućim eurima. Taj omjer ovisi o brzini rasta gospodarstva u novčanim iznosima, uključujući učinak inflacije, kao i o trošku kamata i godišnjem manjku, odnosno razlici između rashoda i prihoda. Vladine prognoze realnog rasta, nakon što se isključi inflacija, slabe su: 1 posto u 2026. i 0,8 posto u 2027. (La Repubblica, ANSA).

Uz tako spor rast, gospodarstvo teško može prerasti novo zaduženje. Medijska izvješća neznatno se razlikuju u procjenama kada će dug dosegnuti vrhunac, a službene tablice još nisu objavljene. Prema jednom izvješću, 2027. iznosit će 138,4 posto BDP-a (Sky TG24).

Tko mora dati pristanak

Talijanski ustav propisuje da u izvanrednim okolnostima obje parlamentarne komore moraju apsolutnom većinom odobriti zaduživanje iznad redovnih ciljeva vlade (Senato). O zahtjevu zasebno odlučuju i u Bruxellesu. Pravila EU-a dopuštaju državi privremeno prekoračenje dogovorene putanje rashoda, ali tek nakon što ministri financija država članica odobre preporuku Europske komisije (EUR-Lex).

Ta odluka utječe na to kako se Italija ocjenjuje prema pravilima EU-a. Zemlja je i dalje u korektivnom postupku EU-a za države čiji proračunski manjak prelazi 3 posto BDP-a, nakon što je njezin manjak 2025. iznosio 3,1 posto (Pagella Politica). Giorgettijeva prezentacija prikazala je manjak za 2027. od 3,5 posto (Adnkronos).

Giorgetti tvrdi da bi se, kad Bruxelles iz obračuna isključi dopuštenu potrošnju od 0,6 postotnih bodova BDP-a za obranu i energetiku, manjak koji se uzima u obzir spustio ispod 3 posto (La Repubblica). Time bi se promijenila ocjena Italije prema pravilima EU-a, ali ne i stanje njezinih javnih financija. Iskazani manjak ostaje isti, a trošak zaduživanja i kamate i dalje snosi državni proračun.

Energetska obnova ne znači niže račune ove zime

Energetski dio zahtjeva podliježe strogim ograničenjima. Smjernice Europske komisije dopuštaju potrošnju za jačanje otpornosti i energetsku tranziciju, primjerice za obnovu zgrada i veću energetsku učinkovitost. Isključuju smanjenje poreza na gorivo, fiksne cijene i izravne naknade za račune za energiju (Build Up).

Vlada nije objavila tko će dobiti sredstva. Prema smjernicama, među najizglednijim prvim korisnicima bit će oni koji mogu provesti obnovu: vlasnici nekretnina, izvođači koje angažiraju i poduzeća koja imaju novca za ulaganje u opremu. Najmoprimcima i kućanstvima koja se ove zime teško nose s računima trebala bi zasebna pomoć, financirana prema redovnim pravilima.

Prijedlog proračuna, kojim će se odrediti konkretni porezi i rashodi, očekuje se oko 20. listopada (Corriere della Sera). Tada će se vidjeti kako će Rim rasporediti sredstva za energetiku između stambenih zgrada, poduzeća i javnih zgrada.

Ako Bruxelles odobri zahtjev, Italija dobiva dopuštenje za potrošnju, a ne novac. Troškove obnove izolacije ili nabave nove opreme država bi pokrila posuđenim eurima, kamate bi snosili talijanski porezni obveznici, a taj energetski paket neće smanjiti kućanske račune ove zime.