Kövesi pritišće Grčku zbog €2.6 billion opstrukcije

Laura Codruța Kövesi, glavna europska tužiteljica, 22. svibnja službeno je obavijestila Europsku komisiju da Grčka opstruira rad njezina ureda. Pritom se prvi put protiv vlade povezane s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen pozvala na uredbu o uvjetovanosti proračunskih sredstava, mehanizam kojim EU može zaustaviti isplate kada kršenja vladavine prava ugrožavaju europski novac (EPPO, Adevărul). Dosadašnja primjena tog alata bila je usmjerena na vlade politički suprotstavljene Europskoj pučkoj stranci, političkoj obitelji desnog centra koja dominira europskim institucijama. Grčka vladajuća Nova demokracija članica je upravo te stranke.

Dva poteza, isti cilj

U pismu Kövesi navodi dvije odluke grčkih vlasti za koje tvrdi da krše obvezu „lojalne suradnje” iz ugovora EU-a (Digi24).

Prva je zakonodavna. Ministar pravosuđa Georgios Floridis 19. svibnja progurao je kroz parlament amandman kojim se uvodi ubrzani kazneni postupak isključivo za zastupnike koji su trenutačno na dužnosti. Rokovi istrage prepolovljeni su, a suđenja moraju početi u roku od tri mjeseca (Epiloges). Odredba je ubačena u prijedlog zakona o nasljeđivanju, bez savjetovanja s Uredom europskog javnog tužitelja, tijelom EU-a koje istražuje kaznena djela na štetu europskog proračuna. Floridis tvrdi da amandman samo vraća rješenje koje je vrijedilo od 2014. do 2019. i da ne mijenja ovlasti EPPO-a.

Druga je pravosudna. Grčko Vrhovno sudbeno vijeće produljilo je mandate trojici grčkih tužitelja EPPO-a na samo dvije godine, iako je upravljački kolegij EPPO-a u studenome 2025. odredio petogodišnji mandat (Protothema).

Vlada oba poteza prikazuje kao redoviti domaći postupak. Kövesi ih, međutim, tretira kao usklađenu opstrukciju.

Zašto 2,68 mlrd. eura objašnjava sukob

Sukob se izravno poklapa s otvorenim istragama. EPPO u Grčkoj vodi 175 aktivnih predmeta, s procijenjenom štetom za proračun EU-a od 2,68 mlrd. eura (EPPO). Najveći skup slučajeva odnosi se na OPEKEPE, grčku agenciju za isplatu poljoprivrednih potpora. U tim je predmetima EPPO od parlamenta zatražio skidanje imuniteta zastupnicima vladajuće stranke povezanima s prijevarama u subvencijama, uključujući izmišljene zahtjeve za zemljište i uvećane podatke o proizvodnji.

Odvojeno od toga, EPPO istražuje ugovore za dva migrantska kampa, Malakasu i Sintiki, koji su 2020. dodijeljeni bez javnog natječaja, uz troškove znatno više od usporedivih objekata financiranih novcem EU-a (Le Monde).

Grčka nije jedina država koja se opirala EPPO-u. Bugarska je suspendirala jednog tužitelja, Slovenija je odgađala imenovanja, a Rumunjska se suočila s političkim upletanjem. No Grčka je prva zemlja u kojoj je taj sukob prerastao u službenu obavijest prema mehanizmu uvjetovanosti.

Test selektivne provedbe

Uredba o uvjetovanosti dosad je aktivirana jednom, protiv Mađarske, kojoj je EU zamrznuo milijarde eura iz kohezijskih sredstava (CER). Tada je meta bila vlada otvoreno neprijateljski raspoložena prema Bruxellesu. Grčka je drukčiji slučaj: nalazi se unutar saveza Europske pučke stranke, koja kontrolira Komisiju.

Isti se obrazac vidio i u Europskom parlamentu. Kada su zastupnici u veljači 2026. usvojili prvu rezoluciju o vladavini prava u Grčkoj, EPP je odbio pregovarati o tekstu i glasati za njega. Socijalisti i demokrati tada su primijetili da se EPP takvim rezolucijama pridružuje samo „u zemljama u kojima ne vlada EPP” (S&D Group).

Komisija sada može otvoriti službeni postupak, pokrenuti blaži postupak zbog povrede prava EU-a ili pokušati riješiti stvar tihom diplomacijom. Kada je riječ o političkom savezniku, instinkt obično vuče prema trećoj opciji. No predmet koji je već pred Sudom EU-a, C-225/24, mogao bi suziti taj prostor: ako Sud zaključi da su odluke o uvjetovanosti podložne punom sudskom nadzoru, i odluka Komisije da zažmiri na Grčku mogla bi završiti pred sudom u Luxembourgu (Verfassungsblog).

EU je taj mehanizam izgradio za protivnike. Kövesi ga je sada usmjerila prema savezniku.