Skip to main content
EU_PUBLIC_AFFAIRS02 / 08 · priča dana3 min · 637 riječi · 47 izvora

Kyiv: udari na mostove zaustavili metro

✦
Napisao AIto brief AI · 5. listopada 2026., 02:50
Kako je nastala

Kyiv’s green line waits for engineers to clear its river crossing.

Kompozicija slike · tobrief
tekst · 3 min čitanja

Dva su drona 1. listopada pogodila područje uz potporni stup Južnog mosta u Kijevu dok je njime prolazio vlak podzemne željeznice (Kyiv Independent, DW Ukrainian). Novi napadi sljedećih dana zaustavili su vlakove i automobile na tom mostu te oštetili još jedan prijelaz sjevernije. Nijedan se raspon mosta nije urušio. Gradski prijevoznik kaže da je spreman ponovno pustiti vlakove, ali inženjeri još nisu objavili procjenu stanja mosta.

Kako su napadi promijenili kretanje gradom

Gradonačelnik Vitalij Kličko rekao je da vozač i putnici u prvom vlaku nisu ozlijeđeni (Kyiv Independent). Sam je most pretrpio veću štetu, a važan je jer služi za dvije vrste prometa: ima šest cestovnih traka i njime prolazi zelena linija metroa. Zatvaranjem mosta tako se gubi i cestovna veza i željeznička ruta koju koriste ljudi bez automobila (Yle).

U kasnijim napadima oštećeni su potporni stup, kolnik i betonska ograda koja štiti tračnice (DW Ukrainian). Zaustavljen je promet metroom i cestom, a isključena je i struja za tračnice.

Gradonačelnik je rekao da je most ponovno pogođen 2. listopada (Reuters). Izvještaji se razlikuju u broju pogodaka, što je jedan od razloga zašto stanje mosta još nije jasno.

Na drugim prijelazima promet je uglavnom bio sužen, a ne potpuno obustavljen. Drugog listopada prometnica na Metro mostu svedena je na jedan trak u jednom smjeru, a na Patonovu mostu nakratko se prometovalo samo u jednom smjeru (RBC Ukraine). U izvještajima prema kojima je zatvoreno pet od šest kijevskih mostova zajedno su navedene potpune obustave, promet jednim trakom, jednosmjerni promet i zastoji tijekom zračnih uzbuna (TSN, Defence24).

Željeznički promet preko rijeke nije potpuno stao. Kijevska prigradska kružna željeznica objavila je da je 2. listopada prometovala cijelom trasom (ZN.ua).

Sjeverni most pogođen je 3. listopada, a oštećeni su kolnik i nadzemni vodovi koji napajaju trolejbuse. Autobusi su se vratili na svoje trase, ali su kasnili (Tram News). Pozivajući se na gradonačelnika, Rzeczpospolita je izvijestila da je most ponovno napadnut 4. listopada; oštećeni su kolnik i toplinska infrastruktura, a dvije su osobe ozlijeđene (Rzeczpospolita). Od tog napada nije objavljena nova procjena stanja pojedinih mostova.

Spremni za vožnju, čekaju inženjere

Gradonačelnik je 2. listopada na sastanku Vijeća za obranu Kijeva, gradskog tijela za koordinaciju u ratnim uvjetima, iznio što se dogodilo. Prema njegovim riječima, predstavnici metroa rekli su da su spremni ponovno pustiti vlakove preko Južnog mosta (Epravda). Prije toga inženjeri moraju procijeniti konstrukciju. Za taj su posao preko nadležnog ministarstva zatražili pomoć znanstvenih instituta.

U javno dostupnim podacima nema dovršenog inženjerskog izvješća ni datuma popravka. Nije jasno ni tko će službeno potpisati odluku kojom bi se vlakovima dopustio povratak na most. Dok se te nepoznanice ne razjasne, nitko izvan postupka ne može reći kada će zelenom linijom ponovno moći preko rijeke.

Što tvrdi Moskva i što zahtijeva međunarodno pravo

Rusko ministarstvo obrane uvrstilo je kijevski most među ciljeve za koje tvrdi da služe vojnim potrebama. Prema Reutersu, nije ponudilo dokaze koje je agencija mogla provjeriti.

Međunarodno pravo postavlja uvjete za takvu tvrdnju. Dodatni protokol I uz Ženevske konvencije, koji štiti civile u ratu, u članku 52. propisuje da se objekt poput mosta može smatrati vojnim ciljem samo ako učinkovito pridonosi vojnim djelovanjima, a njegov napad u tom trenutku mora donijeti jasnu vojnu prednost (ICRC). To pravilo samo po sebi ne određuje jesu li ovi napadi bili zakoniti. Za primjenu su potrebne činjenice o tome kako su mostovi korišteni, a Moskva svojom nepotkrijepljenom tvrdnjom nije pružila takve podatke.

Oštećenja mostova redovito prate i mediji izvan Ukrajine. Finski, poljski i njemački mediji pomno izvještavaju o njima jer glavni grad koji ne može pouzdano prelaziti vlastitu rijeku pokazuje kako ruska zračna kampanja zadire u svakodnevni život.

Dosadašnji podaci upućuju na jedan zaključak: ponovljeni napadi smanjili su mogućnost prelaska Dnjepra u Kijevu, iako nijedan raspon nije srušen. Za stanje Južnog mosta nakon kasnijih pogodaka još se čeka objavljena inženjerska procjena.

Details about this article
Model:
claude-opus-5-5
Generated:
10/5/2026, 11:49:59 AM
Pipeline run:
eu_pipeline_20261005_005007
Watermark:
SynthID (Google's invisible watermark)
Human review:
None before publication
Learn more about our methodology →