Projektil pogodio kijevsku toplanu

Ruski balistički projektil pogodio je 13. listopada oko 22.40 termoelektranu-toplanu Darnytsia br. 4 u Kijevu, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski. Dodao je da saveznici ponovno nisu poslali upozorenje o lansiranju (Ukrainska Pravda, Radio Svoboda). Drugi su mediji prenijeli njegovu izjavu, ali nitko nije objavio što je projektil oštetio. Stanovnici grada koji se priprema za zimu još ne znaju koliki je dio grijanja izgubljen.

U istom napadu pogođena je i deveterokatnica. Pozivajući se na gradonačelnika Vitalija Klička, BBC je izvijestio da je jedna osoba poginula, a 13 ih je ozlijeđeno, od kojih četiri teško (BBC). Taj broj ne uključuje zaseban jutarnji incident, u kojem su krhotine presretnutih ciljeva oštetile privatnu kuću i ozlijedile jednu ženu (TSN).

Zašto je ova elektrana važna

Termoelektrana-toplana istodobno proizvodi električnu energiju i zagrijava vodu koja cijevima stiže do radijatora u čitavim gradskim četvrtima. Ova opskrbljuje Dniprovskyi i dijelove Darnytskyija, a nakon napada u veljači 2026. više od 1.000 zgrada ostalo je bez grijanja i tople vode, među njima škole i zdravstvene ustanove (BBC).

Nije poznato je li ovaj napad nanio veću ili manju štetu. Operater postrojenja ni gradske vlasti nisu objavili koliko je smanjena proizvodnja, koliko je kućanstava ostalo bez grijanja ni koliko bi popravak mogao trajati (Radio Svoboda). U Kijevu su tog dana već bila planirana isključenja struje, ali operator elektroenergetske mreže Ukrenergo i komunalna tvrtka DTEK odredili su raspored prije napada, pa on ne govori ništa o nastaloj šteti (Suspilne).

Primirje koje nitko nije potpisao

Napad se dogodio usred rasprave o primirju. Donald Trump proglasio je energetsko primirje 11. listopada. Na pitanje zašto ni Kijev ni Moskva nisu potvrdili dogovor, odgovorio je: „Pristali su jer sam ja rekao da su pristali” (Kyiv Independent).

Zelenski je ponudio da Ukrajina prestane gađati ruske rafinerije, ako Rusija poštedi ukrajinsku elektroenergetsku mrežu. Kremlj je govorio samo o nastavku kontakata. Zelenski tvrdi da Ukrajina dva dana nije napadala ruska energetska postrojenja (AP).

Nijedan javno dostupan dokument ne određuje kada bi primirje počelo, koja postrojenja i oružje obuhvaća ni tko bi provjeravao kršenja. Kijev napad naziva kršenjem primirja, ali za utvrđivanje kršenja moraju postojati dogovoreni uvjeti. Prema Zelenskom, Rusija je pogodila toplanu tijekom stanke koju Moskva nikada nije javno prihvatila.

Upozorenja koja nisu stigla

Druga Zelenskijeva primjedba odnosi se na same projektile. Nakon prvog napada, 12. listopada, glasnogovornik ukrajinskog ratnog zrakoplovstva Jurij Ihnat rekao je da od partnera nisu stigli podaci o lansiranju te da je ukrajinski radar projektile otkrio tek pošto je napad već počeo (Ukrainska Pravda). Balistički projektil do Kijeva stiže za nekoliko minuta, pa se Ukrajina za upozorenja o lansiranju oslanja na saveznike, ponajprije na američke satelite. Norveški stručnjak kojeg je citirao Reuters rekao je da Europa ima znatno manje mogućnosti od SAD-a za takvo satelitsko upozoravanje (Reuters via TimesLIVE).

Objašnjenja se ne podudaraju. Politico je izvijestio da je američko osoblje za prvi izostanak upozorenja okrivilo loše vrijeme, što je Kijev doveo u pitanje (Politico). Ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha zanijekao je da je došlo do opće obustave razmjene obavještajnih podataka, a Trump je ustvrdio: „Pomažemo im i dijelimo obavještajne podatke” (AP). Nema javnih dokaza da je netko namjerno uskratio upozorenje. Nitko nije objasnio ni zašto upozorenja nisu stigla dvije noći zaredom.

Europske vlade plaćaju popravak štete koju nanose projektili. Njemački kancelar Friedrich Merz obećao je 4. listopada oko 350 milijuna eura za ukrajinsku energetsku infrastrukturu, uključujući generatore, transformatorske stanice i popravke (German government). Taj novac može pomoći obnovi oštećene elektrane, ali ne može nadomjestiti propušteno upozorenje o lansiranju. Europa nema vlastitu satelitsku mrežu kojom bi popunila tu prazninu.

Dvije bi informacije pokazale stanovnicima Kijeva što mogu očekivati. Operater postrojenja duguje im procjenu štete s podatkom o izgubljenom kapacitetu grijanja i trajanju prekida. Washington duguje Kijevu objašnjenje što su njegovi senzori zabilježili te dvije noći i koje je podatke proslijedio.