Nestale kamere na granici Latvije, raste broj prelazaka

Latvijska vojska tvrdi da su 5. listopada naoružani, maskirani pratitelji s bjeloruske strane granice prijetili njezinim vojnicima dok su migrante potiskivali prema Latviji (TVNET). Nekoliko sati poslije, tijekom noći, maskirani su ljudi ušli u Latviju i odnijeli nadzorne kamere. Dužnosnici govore o pojačanom pritisku na granici, ali nisu pokazali tko je usmjeravao pratitelje ni jesu li iste osobe uzele kamere.

Što se dogodilo na granici

Prema Nacionalnim oružanim snagama Latvije, troje maskiranih i naoružanih ljudi usmjeravalo je skupinu od najmanje 20 migranata prema granici i prijetilo vojnicima koji su je čuvali (TVNET, LSM). Oba izvješća prenose navode same vojske. Pratitelji su ostali na bjeloruskom teritoriju.

Latvijski vojnici spriječili su prelazak granice. Vojska nije objavila koje su oružje pratitelji nosili, kakve su prijetnje uputili ni kamo su migranti otišli nakon toga.

Taj posljednji podatak važan je i s pravnog gledišta. U postupku koji se odnosio na izvanredna granična pravila Litve, Sud EU-a presudio je da se nekome samo zbog nezakonitog ulaska ne može uskratiti stvarna mogućnost da zatraži azil (CJEU). Objavljeni izvještaji ne navode je li itko iz skupine zatražio zaštitu.

Drugi se incident dogodio nekoliko sati poslije. Ministar unutarnjih poslova Jānis Dombrava rekao je da su maskirani ljudi ušli na latvijski teritorij, oštetili električni ormarić, odnijeli kamere i vratili se u Bjelorusiju prije dolaska ophodnje. Načelnik granične straže Guntis Pujāts potvrdio je da su ukradene dvije kamere (Suspilne).

Vlasti nisu objavile podatke o osumnjičenima, snimke ni forenzičke nalaze. Nijedan dužnosnik nije javno povezao uljeze s naoružanim pratiteljima.

Dužnosnici različito tumače tko su bili pratitelji

Vojska je incident nazvala hibridnim pritiskom na granicu EU-a i NATO-a. Taj izraz opisuje državu koja se služi migrantima i uznemiravanjem, a ne otvorenom silom, kako bi stvarala pritisak na susjednu zemlju. Čelnici EU-a upotrijebili su ga za Bjelorusiju u listopadu 2021., kada su optužili Minsk da se služi migracijama kao oružjem u hibridnom napadu (European Council).

Pujāts je iznio manje jednoznačno tumačenje. Pretpostavio je da su maskirani muškarci možda pripadnici organiziranih kriminalnih skupina koje djeluju uz prešutnu suglasnost ili pomoć bjeloruskih službi, a ne sami bjeloruski dužnosnici. Prema tom tumačenju, Minsk je mogao okretati glavu ili aktivno pomagati, a dosad objavljeni podaci ne razjašnjavaju što se od toga dogodilo.

Kamere i dalje nestaju

Pujāts kaže da su sabotaže kamera i druge granične elektronike sve češće, dok se oštećivanje ograde smanjilo. Javno dostupni izvještaji ne donose brojčane podatke koji bi pokazali razmjere te promjene.

Dužnosnik granične službe Artūrs Zīle naveo je konkretne primjere. Rekao je da su kamere nedavno ponovno rastavljene ili ukradene, da je pritisak porastao tijekom prethodna dva tjedna te da su u četiri tjedna privedena četiri osumnjičena organizatora (Apollo).

Podaci o pokušajima prelaska pokazuju razmjere pritiska. Graničari su od početka godine zaustavili 11.925 pokušaja, gotovo koliko ih je zabilježeno tijekom cijele prošle godine, 12.046. Vlada je 6. listopada produljila operaciju Vilkatis, usmjerenu na suzbijanje nezakonitih prelazaka, do 31. prosinca (LSM). Nijedno izvješće ne navodi donosi li produljenje graničarima nove ovlasti.

Pritisak nije jednak duž vanjske granice EU-a s Bjelorusijom. Do sredine rujna Latvija je zabilježila 10.807 pokušaja ulaska iz Bjelorusije, a Litva 1.477. Od srpnja Litva pomaže čuvati latvijski sektor Silene, blizu Daugavpilsa, sa 67 svojih službenika, među kojima su i vodiči pasa (VSAT).

To je najjasniji primjer suradnje preko granice u ovom slučaju: jedna država EU-a drugoj ustupa ljude za ophodnje na zajedničkoj vanjskoj granici. Time se povećava broj ljudi na latvijskoj strani, ali se ne razjašnjava tko organizira potiskivanje migranata s bjeloruske strane.

Javno dostupni podaci potvrđuju uži zaključak od onoga koji se može iščitati iz tvrdnje vojske. Latvijski dužnosnici zabilježili su ponovljena oštećenja sustava graničnog nadzora u vrijeme novog porasta pokušaja prelaska. Još nisu utvrdili tko je usmjeravao naoružane pratitelje ni povezali ih s krađom kamera. Ministarstvo Dombrave i latvijske sigurnosne službe javnosti duguju odgovor na ta pitanja, kao i objašnjenje što se dogodilo s ljudima koje su vojnici vratili.