Lecornuov proračun ovisi o suzdržanosti socijalista

Premijer Sébastien Lecornu nema većinu u francuskoj Nacionalnoj skupštini, donjem domu parlamenta, pa njegov proračun za iduću godinu može opstati samo ako dovoljno zastupnika iz oporbe odustane od pokušaja rušenja vlade. Socijalisti su postavili uvjet: veći teret mora pasti na imućnije porezne obveznike. Poslodavci traže suprotno, a rasprava u Skupštini počinje 13. listopada (AEF).

Što traži vlada

Vlada želi smanjiti manjak s prognoziranih 5,4 posto BDP-a ove godine na 5,0 posto u 2027. I tada bi Francuska ostala znatno iznad gornje granice EU-a od 3 posto (francuska vlada, EUR-Lex).

Ministri su 1. listopada predstavili 43 milijarde eura novih ušteda i poreznih mjera. Paket nazivaju naporom od 54 milijarde eura, pribrajajući mu 11 milijardi eura iz ranijih mjera koje sada stupaju na snagu (francuska vlada, To Brief).

Vladine iznose ušteda treba uspoređivati s projekcijom troškova za iduću godinu pod pretpostavkom da se ništa ne mijenja. Stvarna se potrošnja ne smanjuje ni približno toliko: iznosi prikazuju koliko će se potrošiti manje u odnosu na tu projekciju.

Dva napada s različitih strana

Patrick Martin, predsjednik udruženja poslodavaca Medef, procjenjuje da će proračun poduzeća stajati gotovo 20 milijardi eura i tvrdi da će dodatno oslabiti francusko gospodarstvo (Franceinfo). Medef nije objavio kako je izračunao taj iznos, pa je riječ o procjeni poslodavaca, a ne o podatku iz zakonskog prijedloga.

Dio učinaka ipak se može provjeriti. Poduzeća dobivaju olakšice na doprinose za plaće. Ako bi se isplate radnicima iz dobiti uračunavale pri izračunu tih olakšica, to bi poduzeća stajalo oko 3,7 milijardi eura, prema BFMTV-u.

Socijalisti vide suprotan problem: velika poduzeća plaćaju premalo. Dodatni porez na dobit velikih poduzeća ostaje, a u 2027. trebao bi donijeti oko 5 milijardi eura; sama vlada navodi da će biti otprilike trećinu manji nego prethodnih godina (Ministarstvo proračuna). Porez i dalje može donijeti milijarde, čak i ako donosi manje nego prije. Bez Medefove računice nije moguće znati uzima li njegova ukupna procjena u obzir to smanjenje.

Čelnici socijalista u oba doma parlamenta i predsjednica stranke Johanna Rolland uputili su 2. listopada Lecornuu pismo u kojem traže izmjene „bez odgode” (Le Monde). Tvrde da umirovljenici snose teret prije osoba s visokim prihodima, da se socijalne naknade za siromašne zamrzavaju dok naslijeđena imovina dobiva porezno rasterećenje te da većina ušteda pada na srednje i niže dohotke (Libération).

Traže da vlada prije početka rasprave podnese lettre rectificative, službenu izmjenu kojom prepravlja vlastiti zakonski prijedlog. Socijalisti također ističu da su pomogli omogućiti usvajanje proračuna za 2026. Bez izmjena, upozoravaju, Lecornu bi ovaj proračun mogao usvojiti samo uz barem prešutnu potporu krajnje desnog Nacionalnog okupljanja, što bi uoči predsjedničkih izbora bila politička i moralna pogreška (Libération).

Zašto socijalisti kao oružje imaju suzdržanost

Socijalisti mogu srušiti vladu ako glasuju za prijedlog za izglasavanje nepovjerenja ili joj omogućiti da opstane ako se suzdrže. Za usvajanje prijedloga potrebno je 289 glasova, odnosno apsolutna većina od 577 zastupničkih mjesta, a suzdržani se ne računaju (francuski Ustav). Socijalisti ne moraju glasati za proračun. Dovoljno je da se ne pridruže glasovima za nepovjerenje Nacionalnog okupljanja i ostatka ljevice, premda konačni ishod i dalje ovisi o svim drugim skupinama.

Lecornu se obvezao da neće posegnuti za člankom 49.3, kojim se zakonski prijedlog usvaja bez glasovanja, osim ako zastupnici izglasaju nepovjerenje vladi. No prije predstavljanja proračuna Le Figaro izvijestio je da ta mogućnost ostaje pričuvni plan.

Europska unija ne može presuditi u tom sporu. Francuska je od 26. srpnja 2024. u postupku zbog prekomjernog deficita, mehanizmu EU-a za države koje previše troše, a 2029. je određena kao rok za ispravak (Vijeće EU-a). Europska komisija procjenjuje ukupni smjer potrošnje, a ne snose li veći teret umirovljenici ili poduzeća. O tome odlučuje Pariz.

Prati se i reakcija ulagača. Razlika između prinosa na francuske i njemačke desetogodišnje državne obveznice dosegnula je 2. listopada oko 1,5 postotnih bodova (Agefi). Istoga su tjedna tržišta od SAD-a do Europe snažno rasprodavala državne obveznice (Corriere della Sera), pa se zaseban učinak proračuna ne može izdvojiti.

Socijalisti su pitanje tko će platiti proračunski teret postavili kao uvjet za suzdržavanje od rušenja vlade. Lecornu može drukčije rasporediti teret, a zadržati cilj manjka od 5,0 posto BDP-a (francuska vlada), ali svaki ustupak mora nadoknaditi uštedama ili porezima drugdje; bez njih bi manjak bio veći. Prije početka rasprave mora odgovoriti na zahtjev za izmjenom proračuna. Hoće li ga taj odgovor zadržati na vlasti, ovisi i o zastupnicima čiju potporu još nije morao pridobiti.