Legalne tvrtke skrivaju 85% EU mreža

Europolova najnovija procjena prijetnji pokazuje da 85 posto najopasnijih kriminalnih mreža u Europskoj uniji koristi legalne poslovne strukture (Europol, European Sting). Ne radi se ponajprije o tvrtkama-ljušturama u poreznim oazama, nego o registriranim poduzećima koja posluju unutar jedinstvenog tržišta, šalju robu kroz stvarne luke i izdaju stvarne račune.

Agencija je evidentirala 731 visokorizičnu mrežu s više od 400.000 članova iz 118 državljanstava (Europol, Euronews). Broj je manji nego u procjeni za 2024., kada ih je bilo 821, ali taj pad vara. Ciljane operacije uklonile su 76 posto ranije identificiranih mreža, no na njihovo je mjesto došlo 533 novih (Europol, La Razón). Organizirani kriminal u Europi ne nestaje, nego se brzo obnavlja.

Legalni kanali, kriminalni teret

Primjeri se nižu diljem kontinenta. U Antwerpenu je carina zaplijenila nekoliko tona hašiša skrivenog u kontejneru prijavljenom kao kalcijev sulfat (Transport Online). U Nizozemskoj se direktorima legalnog pretovarnog terminala sudi zbog sumnje da su lučko postrojenje stavili na raspolaganje krijumčarima droge (NPO Radio 1). U Slovačkoj su tužitelji optužili deset tvrtki u slučaju u kojem su, prema optužbama, poduzeća registrirana preko slamnatih osoba premjestila gotovo 20 milijuna eura (Denník N).

Obrazac je svugdje isti. Kriminalne mreže ne grade paralelnu infrastrukturu, nego koriste postojeću. Talijanska jedinica za financijsko obavještavanje zabilježila je oko 162.000 prijava sumnjivih transakcija u 2025., a te su prijave bile temelj za više od polovice zapljena koje je predložila talijanska antimafijaška uprava (Banca d'Italia). Upravo se u legalnim novčanim tokovima kriminalna infrastruktura najlakše vidi. Njemačko ministarstvo financija kriminalnu je imovinu i poslovne strukture opisalo kao „krvotok” mafijaških mreža (BMF).

Bruxelles može koordinirati. Ne može uhićivati.

Europska komisija 24. lipnja predložila je paket reformi kojim želi ojačati Europol, agenciju EU-a za potporu policijskoj suradnji, i Eurojust, tijelo za pravosudnu suradnju. Paket uključuje zajednički policijski podatkovni prostor, urede Europola u državama članicama i prijedlog da se proračun agencije za razdoblje 2028. do 2034. udvostruči na 3 milijarde eura (DG HOME, ECO).

No prijedlog odmah nailazi na temeljno pravno ograničenje. Prema ugovorima EU-a, Europol podupire nacionalne policije, ali sam ne može uhićivati niti pokretati kaznene postupke (članak 88. UFEU-a). Novo tijelo EU-a za sprječavanje pranja novca, AMLA sa sjedištem u Frankfurtu, izravni nadzor počet će provoditi tek 2028. i u prvoj će fazi nadzirati ograničen broj visokorizičnih prekograničnih financijskih subjekata (AMLA). Registri trgovačkih društava, lučke uprave, lokalna državna odvjetništva i carinski uredi ostaju u nacionalnoj nadležnosti.

Jedna kriminalna mreža može koristiti ciparsku paravansku tvrtku, belgijsku luku, slovački bankovni račun i talijanski lanac računa. Istraga takvog modela traži suradnju četiriju jurisdikcija, svake s vlastitim tužiteljima, pravilima pristupa podacima i radnim ritmom. Bruxelles može poboljšati razmjenu podataka i povećati proračune, ali ne može zamijeniti nacionalnu provedbu zakona. Stvarna moć i dalje je u rukama policije, tužitelja i carinika država članica, koji za djelovanje preko granice moraju tražiti međusobna odobrenja.

Širenje Europolovih ovlasti nad podacima nosi i rizik. Komisijin prijedlog, treća izmjena mandata Europola u šest godina, proširio bi mogućnosti prikupljanja podataka. Kampanja Protect Not Surveil upozorila je da bi takav smjer oslabio nadzor Europskog nadzornika za zaštitu podataka (Protect Not Surveil). Brža policijska razmjena podataka i čvrste zaštitne mjere teško se usklađuju kada se pravni okvir širi ovakvom brzinom.

Praznina koja odlučuje

Komisijin paket zasad je zakonodavni prijedlog, ne važeće pravo. O njemu tek trebaju pregovarati Europski parlament i Vijeće, u kojem sjede vlade država članica, a takav postupak obično traje godinama. Brojka od 85 posto pokazuje razmjere infiltracije, ali zasad nema javne raščlambe koja bi pokazala koji su sektori, države ili oblici pravnih osoba najizloženiji zlouporabi.

Europsko jedinstveno tržište stvoreno je za trgovinu bez prepreka, jednostavno osnivanje poduzeća i prekogranične financije. Kriminalne mreže tu otvorenost tretiraju kao poslovnu infrastrukturu. Roba, novac i podaci kreću se slobodno. Policija, tužitelji i suci zaustavljaju se na nacionalnim granicama. Mreže koje istražuju već djeluju kao prekogranična poduzeća, dok ih oni koji ih gone još prate kao 27 odvojenih država.