Dron u Leipzigu ogolio sigurnosni jaz

Radnik zračne luke 5. kolovoza pronašao je u zaštićenom teretnom prostoru zračne luke Leipzig/Halle dron opremljen eksplozivom, nedaleko od ukrajinskih teretnih zrakoplova Antonov. Njemačke ekipe za razminiranje uklonile su detonator, a promet je zaustavljen. Leipzig nije pokazao da Europa uopće nema obranu od dronova. Pokazao je nešto uže i opasnije: Europa još nije do kraja riješila tko ima ovlast zaustaviti dron u nekoliko minuta prije nego što dođe do uzletno-sletne staze (AP, MDR).

Što Njemačka zna, a što ne zna

Njemački savezni tužitelj nadležan za kaznena djela protiv državne sigurnosti, Generalbundesanwalt, preuzeo je predmet od saskih vlasti (GBA). Takav prijenos znači da je istraga prešla prag sumnje na prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Ne znači da je Njemačka utvrdila tko je napravu izradio ili poslao.

Njemački dužnosnici govore o mogućem stranom ili hibridnom scenariju, bez imenovanja počinitelja (DW). Američki obavještajni podaci idu dalje i povezuju Rusiju s napravom (WSJ, CNN). No dokazivanje državnog usmjeravanja traži podatke o operaterima, komunikaciji i zapovjednom lancu koje nijedan njemački tužitelj nije javno iznio.

Prema dostupnim informacijama, naprava je koristila daljinsko upravljanje preko mobilne mreže, što istražiteljima ostavlja SIM kartice i digitalne tragove. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt nazvao je slučaj „novim scenarijem prijetnje” (Al Jazeera). Njemački javni servis zatim je objavio da Leipzig/Halle nije imao stalne sustave za otkrivanje dronova, nego se oslanjao na mobilnu jedinicu savezne policije dostupnu samo na zahtjev (Tagesschau).

Tko zastaje i zašto

Oprema je samo dio problema. Teža praznina nalazi se u ovlastima. U civilnoj zračnoj luci upravitelj može obustaviti letove. Policija može istraživati kazneno djelo ili, u uskim okolnostima, primijeniti silu. Vojska može djelovati protiv neprijateljskog zrakoplova, ali prema zasebnom pravnom pragu i drukčijem zapovjednom lancu. Da bi se ti akteri povezali u nekoliko minuta, prije moguće detonacije, potreban je slijed predaje odgovornosti koji u većini europskih zračnih luka još nije čvrsto uređen (EASA, Brussels Times).

Dva su primjera pokazala dijelove iste praznine. Finske obrambene snage 4. kolovoza u nekoliko su minuta ograničile zračni prostor nad istočnim Finskim zaljevom nakon sumnje na približavanje drona, a potom ukinule ograničenja kada ništa nije ušlo u prostor (Yle). To jest brz odgovor, ali Finska je čistila prazan morski prostor blizu Rusije, a ne štitila teretno čvorište koje radi 24 sata dnevno i puno je radnika.

Rumunjska podiže F-16 kada vojni radar registrira ciljeve blizu granice na Dunavu, no obaranje ostaje krajnja mjera koja ovisi o razvrstavanju cilja i riziku od pada krhotina (Digi24). Obje zemlje mogu otkriti prijetnju. Nijedna nije javno predstavila model koji u civilnoj zračnoj luci vodi od radarskog kontakta do odluke o djelovanju za manje od pet minuta.

Češka je otišla najdalje u konkretnom odgovoru. Praška zračna luka počela je s sigurnosnim službama analizirati njemački slučaj, a ministarstva unutarnjih poslova i prometa poslala su nacrt zakona u međuresorno savjetovanje. Prijedlog bi osposobljenim zaposlenicima na objektima kritične infrastrukture dopustio djelovanje protiv neovlaštenih dronova prije dolaska državnih jedinica (Radiožurnál, Ekonomický deník).

Logistički koridor koji je u igri

Poljska je slučaj pretvorila u upozorenje za zračnu luku Rzeszów-Jasionka, civilno uzletište kroz koje je, prema procjeni poljskog Ministarstva obrane koju navodi Rzeczpospolita, prošlo čak 95 posto vojne pomoći Ukrajini. Litavska obavještajna služba odvojeno je upozorila saveznike u NATO-u da bi Rusija mogla izvesti napade na baltičku energetsku i prometnu infrastrukturu koristeći dronove ukrajinske proizvodnje ili rekonstruirane letjelice kako bi zamutila pripisivanje odgovornosti (BNS, Verslo žinios).

Slaba točka ugrađena je u način na koji Europa premješta teret i vojnu pomoć. Iste uzletno-sletne staze, isti radnici u teretnom prometu i iste pristupne ceste koje služe civilnoj logistici čine stvarnu okosnicu NATO-ova istočnog opskrbnog lanca. Jeftin dron može zatvoriti pistu i odmah otvoriti pitanje tko odlučuje o sljedećem koraku: osoblje zračne luke, policija, tijela nacionalne sigurnosti ili savezničko vojno zapovjedništvo.

Njemačka savezna vlada tvrdi da gradi posebnu jedinicu savezne policije za obranu od dronova i zajednički protudronski centar saveznih i pokrajinskih vlasti, premda nije jasno bi li taj centar zapovijedao odgovorom u stvarnom vremenu ili samo usklađivao politiku (Bundesregierung). Dobrindtovo Ministarstvo unutarnjih poslova sada duguje rok za tu sposobnost, a ne još jednu procjenu prijetnje. Isto vrijedi za svaku vladu EU-a čija potpora Ukrajini ovisi o istoj infrastrukturi uzletno-sletnih staza čiju je ranjivost Leipzig učinio vidljivom.