Dron u Leipzigu razotkrio njemačku prazninu

Dron s eksplozivnom napravom pronađen je u ponedjeljak blizu južne uzletno-sletne staze zračne luke Leipzig/Halle. Do srijede je slučaj preuzelo njemačko Savezno državno odvjetništvo, tijelo nadležno za prijetnje nacionalnoj sigurnosti, uz obrazloženje da postoji sumnja na pokušaj aktiviranja eksploziva i opasno ugrožavanje zračnog prometa (Straits Times, ABC Australia). Istraga se vodi kao mogući napad na sigurnost države. Tko je poslao dron, zasad nije poznato.

Što je potvrđeno, a što nije

Pouzdano utvrđene činjenice zasad su ograničene. Stručnjaci za uklanjanje eksplozivnih naprava iz uređaja su uklonili detonator. Letovi su bili obustavljeni i preusmjereni. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt obišao je zračnu luku i incident nazvao „novim scenarijem prijetnje” (Al Jazeera). Odvojeno od toga, teretni zrakoplov DHL-a udario je u neidentificirani objekt blizu iste zračne luke te je, uz manja oštećenja, preusmjeren u Hannover. Veza između ta dva događaja nije utvrđena.

Oko tih nekoliko činjenica brzo su se nadogradile tvrdnje koje nisu jednako čvrste. Njemački mediji, pozivajući se na neimenovane sigurnosne izvore, objavili su da je dron nosio Semtex i da se nalazio blizu ukrajinskih zrakoplova Antonov natovarenih vojnim streljivom. Češki mediji potom su utvrdili da se tvrdnja o streljivu oslanja na njemačke objave, a ne na neovisnu potvrdu; njemačko ministarstvo unutarnjih poslova kasnije je zanijekalo da su zrakoplovi bili natovareni (Hospodářské noviny). Litavski mediji vrstu eksploziva tretirali su kao procjenu, a ne kao zaključenu činjenicu (15min).

Ukrajinski i baltički dužnosnici spomenuli su Rusiju kao mogućeg počinitelja, ali javno dostupni nalazi istrage zasad to ne potvrđuju (Delfi, RTL).

Europska vojna logistika oslanja se na civilnu zračnu luku

Leipzig/Halle glavno je europsko teretno čvorište DHL Expressa. Ondje i Antonov Airlines izvodi letove teškog tereta povezane sa SALIS-om, sporazumom o strateškom zračnom prijevozu kojim članice NATO-a prebacuju posebno veliku vojnu opremu (Euronews, HS). Komercijalna logistika i vojni prijevoz ondje dijele isti prostor. Kako je To Brief pisao kada je incident prvi put objavljen (To Brief), upravo ta preklapanja čine takvu lokaciju pogodnom metom za pritisak ispod praga otvorenog napada.

Dron ne mora razoriti uzletno-sletnu stazu da bi proizveo štetu. Dovoljno je da zatvori zračni prostor, pokrene višesatni postupak uklanjanja eksploziva i poremeti teretni promet preko velikog dijela Europe. Francuski su mediji podsjetili na ranije incidente na istoj lokaciji: zapaljivi paket u DHL-ovu objektu u srpnju 2024. i slučaj špijunaže povezan s teretnim letovima 2025. godine (Boursedirect/AFP, France 24).

Tko smije zaustaviti dron prije nego što sleti?

Njemačka je ovoga tjedna pokazala da nakon incidenta može brzo podići istragu na saveznu razinu. Neriješeno pitanje nalazi se u ranijoj fazi: prije eksplozije, a ne poslije nje. Njemačko pravo odgovornost dijeli između operatera zračnih luka, pokrajinske policije, savezne policije, službi zračne plovidbe i, kao ustavno krajnje mjere, vojske (Tagesschau, Rundschau Online). Nijedno tijelo nema stalnu i jasnu ovlast da iznad civilne zračne luke ometa signal, preuzme kontrolu nad dronom ili ga sruši.

Pravo Europske unije od zračnih luka i logističkih operatera traži pripremu za poremećaje. Ne određuje, međutim, tko i u kojem trenutku smije ometati ili rušiti dron (priopćenje Komisije o suzbijanju dronova). Ta praznina nije samo njemački problem, nego europski obrazac.

Pojedine države pokušavaju je zatvoriti vlastitim propisima i tehnologijom. Češka raspravlja o tome bi li zaposlenici na lokacijama kritične infrastrukture u određenim zonama smjeli zakonito djelovati protiv dronova (Ekonomický deník). Finska Granična straža do rujna testira sustave za otkrivanje dronova (Elisa). Prema njemačkim medijima, Berlin je Poljsku, baltičke države i nordijske zemlje pozvao na razgovore o koordinaciji protudronske obrane, koji bi se kasnije ovoga mjeseca trebali održati u Flensburgu (Tagesschau).

Koordinacija može uskladiti kriterije prijetnje i uvježbati zajedničke odgovore. Ne može sama promijeniti nacionalne zakone, rokove nabave ni ustavna ograničenja uporabe sile. Leipziški predmet sada je u rukama saveznih tužitelja. Sljedeći predmet pripada ministrima unutarnjih poslova: oni moraju reći tko ima zakonitu ovlast zaustaviti neprijateljski dron prije nego što na teren stignu stručnjaci za eksploziv.