Litva traži veći prostor za obranu

Litva želi više vremena i prostora u okviru pravila Europske unije koje joj dopušta dodatnu potrošnju za obranu. Ministar financija Taurimas Valys kaže da je od povjerenika Europske komisije zatražio produljenje sadašnje fleksibilnosti i nakon 2028. te višu gornju granicu od 1,5 % BDP-a (bruto domaćeg proizvoda, odnosno vrijednosti svega što gospodarstvo proizvede u godini), ali nije naveo novi iznos ni krajnji rok (BNS putem TV3). Zahtjev objašnjava nacrt državnog proračuna: predviđa manjak, odnosno razliku između državnih rashoda i prihoda koju država pokriva zaduživanjem, od 3,8 % BDP-a 2027. i 4,6 % 2028., što je više od praga EU-a od 3 % (Ministarstvo financija).

Prelazak te granice važan je jer Bruxelles može pokrenuti službeni postupak kojim se državu pritišće da smanji zaduživanje.

Proračun razapet između dviju potreba

Vlada je 16. listopada odobrila nacrt koji za obranu 2027. izdvaja 4,8 milijardi eura, odnosno 5 % predviđenog BDP-a. To je nešto više eura nego ove godine, ali manji udio gospodarstva nego 2026., kada je obrana činila 5,38 % BDP-a (LRT, Ministarstvo financija). Dakle, obrana uzima manji udio gospodarstva, a proračunski manjak svejedno raste.

Obrana nije jedini zahtjev na proračun. Isti nacrt povećava plaće u javnom sektoru, mirovine i obiteljske naknade, a za socijalnu sigurnost predviđa oko 1,8 milijardi eura više (Ministarstvo financija). Litavsko neovisno tijelo za nadzor proračuna upozorilo je 6. listopada da je prostor za obrambenu potrošnju koji je EU već odobrila uglavnom iscrpljen (Lrytas).

Što pravilo EU-a mijenja, a što ne

Svaka država EU-a ima dogovoreno ograničenje godišnjeg rasta javnih rashoda. „Nacionalna klauzula odstupanja za obranu” dopušta državi da to ograničenje prekorači, ali samo radi dodatnih izdvajanja za obranu (preporuka Vijeća). Riječ je o dopuštenju za potrošnju, a ne o novcu koji EU daje državi.

Litva je dobila odobrenje 8. srpnja 2025. Do 2028. smije prekoračiti limit rashoda za manji od dvaju iznosa: povećanja izdvajanja za obranu od 2021. ili 1,5 % BDP-a (preporuka Vijeća). Klauzulu je dosad aktiviralo 18 država, a nijedna nije dobila višu gornju granicu (Vijeće EU-a).

Klauzula mijenja način na koji Bruxelles procjenjuje rast litavskih rashoda, ali ne smanjuje proračunski manjak. Trošak tenkova i vojarni i dalje ulazi u njegov izračun, a zaduživanje kojim se financira povećava javni dug. Zato manjak koji prijeđe dopuštenu granicu ostaje iznad nje, bez obzira na gornju granicu klauzule.

Europska komisija procijenila je učinak postojećeg izuzeća ako Litva iskoristi cijeli dopušteni prostor. U usporedbi s planom koji bi Litva slijedila bez klauzule, njezin bi manjak 2028. bio veći za 1,3 postotna boda BDP-a, a javni dug za 2,7 bodova (Komisija). Ta se procjena odnosi na sadašnju gornju granicu, a ne na višu koju Valys traži.

Tko će na kraju platiti

Dio novca za obranu iduće godine namijenjen je pripremama za prihvat njemačke brigade, uz izgradnju vlastite litavske divizije (LRT). Vilnius može argumentirano tvrditi da strane postrojbe smještene na litavskom teritoriju služe sigurnosti saveznika, a ne samo Litve. Klauzula ne dijeli taj trošak s drugim državama: daje Litvi prostor za potrošnju, dok se zaduživanje vodi u njezinim računima.

Troškovi neće nestati 2028. Međunarodni monetarni fond očekuje da će se nastaviti izdvajanja za obranu i troškovi povezani sa starenjem stanovništva, poput mirovina i zdravstvene skrbi, te upozorava da će za njih biti potrebni veći prihodi ili rezovi na drugim stavkama (MMF).

Nijedan dokument ne pokazuje da druge vlade podupiru višu gornju granicu, a Komisija nije predložila njezino povećanje. Službeno mišljenje o nacrtu proračuna Komisija će objaviti u studenome (Komisija).

Proračun je još nacrt, a Valys nije rekao koju granicu ni do kojeg roka traži. Ipak, brojke same Komisije upućuju na jasan zaključak: viša granica ili dulje trajanje klauzule Litvi bi kupili vrijeme prema fiskalnom pravilu EU-a, ali ne bi platili trajno veću vojsku. Taj će trošak snositi Litavci, kroz veće zaduživanje sada ili kroz odluke o porezima i javnoj potrošnji u proračunima koji slijede.