Macron i Merz traže isključenja s tržišta EU-a

Emmanuel Macron i Friedrich Merz zatražili su od Europske komisije ovlast da odgovori na prakse drugih država koje narušavaju tržišno natjecanje u Europi, uključujući mogućnost da poduzećima iz tih država uskrati pristup jedinstvenom tržištu (Reuters, francusko-njemački neobvezujući dokument). Prijedlog ne razjašnjava dva najvažnija pitanja: što bi bilo povod za djelovanje i što bi Bruxelles točno mogao blokirati. Nijedna država nije imenovana, no medijski izvještaji mjeru prikazuju kao odgovor na Kinu (Euronews).

Vrijeme objave prijedloga nije slučajno. Europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič razgovarat će s Pekingom 8.–9. listopada (Politico).

Širi doseg, poznato pravilo glasovanja

Dvojica čelnika poslali su predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen potpisano pismo i neobvezujući dokument. U središtu je mehanizam za odgovor na slučajeve u kojima neka država u velikoj mjeri narušava tržište EU-a. Uzmimo jednostavan primjer: strana vlada subvencionira tvornice kako bi proizvodile više nego što se može prodati na domaćem tržištu. Te tvornice zatim mogu prodavati u Europi po cijeni nižoj od one koja europskom konkurentu omogućuje pokriće troškova, pa europska tvornica gubi narudžbe.

Prema francusko-njemačkom neobvezujućem dokumentu, o odgovoru bi odlučivala Komisija. Njezina bi odluka ostala na snazi sve dok je ne odbije najmanje 15 vlada koje zajedno predstavljaju 65 posto stanovništva EU-a. Protivnici bi morali okupiti široku koaliciju koja može blokirati mjeru, što je znatno teže nego kad nekoliko prijestolnica uspije tiho spriječiti da se ona uopće nađe na dnevnom redu.

Takav način glasovanja nije nov. Već se primjenjuje u postupcima trgovinske zaštite, istragama EU-a o uvozu koji se prodaje ispod troška ili se oslanja na strane subvencije. Nov je opseg predložene mjere: mogla bi obuhvatiti cijeli sektor umjesto pojedinog proizvoda, a završiti isključenjem s tržišta umjesto dodatnom carinom.

Sporiji postojeći postupak

Slučaj električnih automobila iz 2024. pokazuje kako funkcionira postojeći sustav. Nakon istrage o kineskim subvencijama, Bruxelles je u listopadu 2024. uveo carine od 7,8 do 35,3 posto na baterijska električna vozila proizvedena u Kini, s različitim stopama za pojedine proizvođače (Europska komisija). Riječ je o kompenzacijskim carinama, dodatnim nametima određenima tako da neutraliziraju subvenciju. Cijeli se postupak odnosio samo na jedan proizvod.

Macron i Merz tvrde da je taj postupak prespor kad jedna država prevladava u cijelom proizvodnom lancu (Reuters). Žele da Komisija može pokretati istrage na vlastitu inicijativu, obuhvatiti čitave sektore i djelovati brže.

Tko plaća ako Bruxelles primijeni mjeru

Isključenje jeftinog dobavljača koristi europskim poduzećima koja se s njim natječu, ali povećava troškove tvornicama i kućanstvima koja su od njega nabavljala. Tu je i rizik od odmazde, koji autori priznaju prijedlogom da se izradi karta troškova kineskih protumjera za svaku državu članicu (neobvezujući dokument).

Njemačka poduzeća podijeljena su oko tog pitanja. Prema anketi njemačke gospodarske komore, 60 posto poduzeća željelo je smanjiti ovisnost o Kini, ali samo 36 posto poduprlo je ograničavanje pristupa tržištu (DIHK). Većina želi smanjiti izloženost Kini, no znatno je manje poduzeća spremno podržati zatvaranje tržišta kao način da se to postigne. Njemačka industrijska federacija BDI također zagovara ciljanu primjenu instrumenata koje EU već ima (BDI).

Neke vlade aktivno nastoje privući kineski kapital. Planirana ulaganja u španjolske tvornice baterija uz kinesko sudjelovanje iznose gotovo 15 mlrd. eura (Expansión). Taj iznos nije gubitak, nego vrijednost planiranih ulaganja koja bi trgovinski sukob mogao dovesti u pitanje. Madrid zato ima drukčije poticaje od Pariza.

Ništa od toga još nije postalo zakon. Prema članku 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, trgovinski propis mora predložiti Komisija, a zatim ga moraju odobriti Europski parlament i vlade država članica (EUR-Lex). Komisija je dokumente nazvala „vrijednim doprinosom”, a čelnici EU-a raspravljat će o njima na sastanku 15. i 16. listopada (Euronews).

Potpisani dokumenti ne određuju dokazni prag za to što se smatra „sustavnim” narušavanjem tržišta. Ne navode ni što bi Bruxelles mogao blokirati (neobvezujući dokument). Pariz i Berlin predložili su ovlast širokog dosega, a Komisiji prepustili da odredi što će pokrenuti njezinu primjenu i gdje će joj biti granice. O tim će odlukama ovisiti hoće li prijedlog prihvatiti poduzeća koja nabavljaju sirovine i dijelove iz Kine te vlade koje računaju na kineske tvornice.