Magyar prekida 10-godišnju blokadu Ukrajine

The blockade dissolves into a vast, silent landscape of unanswered questions.
Kompozicija slike · tobriefPéteru Magyaru, novom mađarskom premijeru, trebala su tri tjedna da ukloni blokadu koju je njegov prethodnik Viktor Orbán održavao deset godina. Magyar je 3. lipnja objavio sveobuhvatan dogovor s Kijevom o novim jamstvima za etničke Mađare u zapadnoj Ukrajini. Nekoliko sati poslije veleposlanici država članica pri EU-u otvorili su put za prve formalne pristupne pregovore s Ukrajinom, okvirno zakazane za 15. lipnja u Luxembourgu. Spor koji je blokirao jedan dio odnosa EU-a i Ukrajine riješen je preko noći.
Brzinu promjene u Bruxellesu nisu očekivali. Magyar je dužnost preuzeo sredinom svibnja, nakon što je Orbánov Fidesz potonuo na travanjskim izborima. U prvom mjesecu mandata promijenio je mađarski položaj prema najosjetljivijem dosjeu proširenja Europske unije.
Dogovor se odnosi na približno 100.000 etničkih Mađara u Zakarpatskoj oblasti. Vraća školovanje na jeziku manjine, dopušta polaganje sveučilišnih ispita na mađarskom i uvodi dvojezične glasačke listiće na lokalnim izborima (Telex, Euronews). Ukrajina se obvezala ta jamstva ugraditi u svoj akcijski plan za pristupanje EU-u, čime Bruxelles dobiva ulogu nadzora nad provedbom. Istoga dana Budimpešta je odblokirala 6,6 milijardi eura zamrznutih europskih nadoknada za oružje koje je Orbán držao pod vetom od 2024., a namijenjene su državama članicama koje su Ukrajini slale vojnu opremu.
Otvara se Klaster 1: pitajte Crnu Goru kako to završava
Ono što su veleposlanici odobrili početak je pregovora o Klasteru 1, paketu „temeljnih pitanja” koji obuhvaća vladavinu prava, borbu protiv korupcije i demokratske institucije. Svaka država kandidatkinja taj klaster mora otvoriti prva i zatvoriti posljednja. Crna Gora otvorila ga je 2012. i još ga nije zatvorila, četrnaest godina poslije. Upravo se u razmaku između otvaranja i zatvaranja pregovori o članstvu najčešće razvlače.
Povjerenica za proširenje Marta Kos želi da svih šest klastera bude otvoreno do srpnja (Euronews), ali taj rok prikriva proceduralnu zamku. Otvaranje klastera znači početak razgovora. Zatvaranje traži da Ukrajina ispuni sva mjerila i da se s time jednoglasno složi svaka vlada u EU-u (Brussels Signal). Magyar je tu računicu izrekao otvoreno: ako Ukrajina zatvori svih 33 pregovaračka poglavlja „u roku od 10 ili 15 godina”, Mađarska će o konačnom članstvu održati obvezujući referendum. Put je otvorio, ali je zadržao pravo da na kraju zaustavi odredište.
Strah od poljoprivrednih potpora i blok redoslijeda
Nijedna prijestolnica javno se ne protivi početku pregovora, ali velike članice već ugrađuju otpor u sam postupak. Dvije su glavne točke pritiska.
Prva je novac za poljoprivredu. Ukrajinskih 41 milijun hektara obradive zemlje, prema sadašnjim pravilima Zajedničke poljoprivredne politike, glavnog europskog sustava isplata poljoprivrednicima, povuklo bi više od 20 posto godišnjeg poljoprivrednog proračuna EU-a. Francuske studije procjenjuju da bi puni ulazak Ukrajine značio 18 posto manje sredstava za Francusku. Francuska, najveća korisnica poljoprivrednih potpora u Uniji, o ovom je proboju upadljivo šutjela. Talijanski obrambeni krugovi upozorili su na neposrednu poljoprivrednu krizu. Grčka je najavila da neće prihvatiti smanjenje sredstava Zajedničke poljoprivredne politike u idućem proračunskom razdoblju i okuplja sedam država članica za obranu sadašnje razine potrošnje.
Druga je upravljanje redoslijedom. Poljska načelno podupire ukrajinsku kandidaturu, ali traži strogo poštovanje pregovaračke procedure i protivi se baltičkim prijedlozima da se svi klasteri ubrzano otvore odjednom. Grčka zasebno gura stav da kandidati sa zapadnog Balkana moraju držati korak i ne smiju biti preskočeni. Čak ni Slovačka, nekadašnji mađarski partner u blokiranju, nije uložila veto, ali je znakovito pitala zašto Srbija prolazi strože uvjete od Ukrajine.
Ponuda na koju nitko nije odgovorio
Ispod diplomatske koreografije ostaje neodgovoreno pitanje troška. Ukrajinski potpredsjednik vlade ponudio je da Kijev nekoliko godina nakon ulaska odgodi primanje poljoprivrednih potpora, očito pokušavajući unaprijed smiriti proračunski sukob. Nijedna vlada EU-a nije službeno odgovorila.
Magyar je u tri tjedna razbio politički zastoj. Institucionalni i fiskalni pregovori koje je time otvorio trajat će godinama, vjerojatno dulje od desetljeća. Sat pristupanja počeo je otkucavati, ali najteže odluke ostale su netaknute: kako podijeliti europski proračun, treba li preurediti poljoprivredne potpore i kada uopće sazvati konačno jednoglasno glasanje. Ukrajina je na stol stavila konkretnu ustupak. Dvadeset i sedam prijestolnica još nije izgovorilo odgovor.
How was this article?
Help us get better
Help us get better
Details about this article
- Model:
- claude-opus-4-6
- Generated:
- 6/4/2026, 3:03:43 AM
- Pipeline run:
- eu_pipeline_20260604_015005
- Watermark:
- SynthID (Google's invisible watermark)
- Human review:
- None before publication