Magyar ruši Orbánove ustavne brave

Péter Magyar želi demontirati ustavni sustav koji je Viktor Orbán gradio trinaest godina. Za to ima glasove. Teže je pitanje može li nova dvotrećinska većina ukloniti Orbánove blokade a da se prema ustavu ne ponaša kao prema ratnom plijenu.

Mađarski premijer ovoga je tjedna podnio paket ustavnih izmjena usmjeren na tri mehanizma koja je Orbán oblikovao tako da prežive i njegov izborni poraz (24.hu, Euronews). Budući da Tisza drži 141 od 199 zastupničkih mjesta, paket nije politička želja nego zakonodavna realnost. Može proći.

Tri brave

Najvažnija meta su mađarski „kardinalni zakoni”, područja politike koja se mogu mijenjati samo dvotrećinskom većinom u parlamentu. Orbán je neuobičajeno širok krug redovnog upravljanja zaključao iza toga praga: mirovinska pravila, nadzor nad središnjom bankom, pa čak i ustroj parlamentarnih odbora (24.hu). Venecijanska komisija, ustavnopravno savjetodavno tijelo Vijeća Europe, još je 2011. upozorila da je takav opseg pretjeran jer jednoj vladi omogućuje da nasljednicima veže ruke i u običnoj politici (Venice Commission). Magyarov prijedlog sužavanja tih zakona vratio bi dio odluka u redovnu većinsku politiku i time budućim izborima dao stvarniju težinu.

Druga meta je Proračunsko vijeće, tijelo čija je suglasnost potrebna prije nego što parlament usvoji državni proračun. Ako vijeće odbije dati suglasnost, a proračun ne bude donesen do 31. ožujka, predsjednik može raspustiti parlament (Fundamental Law). Budući da u njemu sjede kadrovi imenovani u Orbánovu razdoblju, riječ je o neizabranom prekidaču za institucionalnu blokadu. Ukidanje njegova veta uklonilo bi još jednu zamku koju je ostavio prethodni režim.

Treći element najteže je braniti načelno. Magyarov nacrt 17. ustavnog amandmana završio bi mandat predsjednika Tamása Sulyoka dan nakon stupanja izmjene na snagu, godinama prije isteka mandata 2029. (de.Euronews). Mađarski Helsinški odbor iznio je precizan prigovor: prijevremeno uklanjanje predsjednika može biti opravdano, ali samo ako je vezano uz objektivne kriterije vladavine prava, a ne uz neprozirnu političku odluku (Hungarian Helsinki Committee).

Tu razlika između popravka i osvete postaje konkretna. Sužavanje kardinalnih zakona vraća ovlasti običnim većinama. Ukidanje veta Proračunskog vijeća uklanja protudemokratski mehanizam blokade. Uklanjanje konkretnog predsjednika, bez formalnog postupka i de facto po imenu, više nalikuje uporabi ustavne moći za političko poravnanje računa.

Poljska pokazuje zašto je metoda važna

Poljska je sličnu dilemu prošla nakon što je koalicija Donalda Tuska 2023. zamijenila PiS na vlasti. Rzeczpospolita je Orbánov model opisala kao sustav koji počiva na ustavnom inženjeringu, zarobljenim medijima i klijentelističkoj korupciji (Rzeczpospolita). Desnije austrijsko izvještavanje iste događaje tumači kao dokaz da liberalne snage jezik vladavine prava koriste za opravdavanje čistki, pri čemu se Tusk prikazuje kao obrazac (Kurier).

Poljski primjer otkriva problem metode. Zarobljeni sustav ponekad se ne može samo pasivno čekati da sam ozdravi; potrebno ga je aktivno rastaviti. Ali ako se nova većina oslanja na retroaktivna pravila i personalizirana uklanjanja, protivnici je mogu uvjerljivo optužiti da ponavlja istu logiku pobjednik-uzima-sve protiv koje nastupa.

Što sada radi Komisija

Venecijanska komisija poslala je stručnjake u Budimpeštu, ali još nije donijela formalno mišljenje o klauzuli koja se odnosi na Sulyoka (Telex). Dok se to ne dogodi, preuranjena je svaka tvrdnja da su ustavnopravni autoriteti izmjenu blagoslovili ili osudili.

Europska komisija, izvršno tijelo Europske unije, ima odvojenu i znatno konkretniju polugu: milijarde eura zamrznutih mađarskih sredstava, uvjetovanih ispunjavanjem mjerila vladavine prava (iConnectBlog). Iskušenje će biti da se Magyarova politička orijentacija uzme kao dokaz reforme. Slovačko izvještavanje već paket opisuje kao mađarski „povratak Europi” (ta3). Njemački su tekstovi oprezniji: odvajaju fiskalno resetiranje od ustavne metode (taz).

Test za Komisiju bit će može li metodu ocijeniti neovisno o tome sviđa li joj se vlada koja je primjenjuje. Magyarova reforma kardinalnih zakona i ukidanje Proračunskog vijeća izgledaju kao demokratski popravak. Uklanjanje Sulyoka izgleda drukčije. Mađarska sada otvara pitanje može li se zarobljeni ustavni poredak popraviti a da se sljedeću dvotrećinsku većinu ne nauči kako su ustavi samo alati za uklanjanje današnjih protivnika. Komisijin vlastiti okvir uvjetovanosti ne nudi joj čist način da to dvoje razdvoji.