Magyar sa 141 mandatom ruši Orbánov sustav

Péter Magyar preuzeo je vlast oružjem koje je Viktor Orbán kovao 16 godina: dvotrećinskom većinom u parlamentu. Tisza je osvojila 141 od 199 mjesta s 53 posto glasova, i to u izbornom sustavu koji je Orbán prilagodio kako bi Fidesz učinio gotovo nepobjedivim (Verfassungsblog). Mehanizam se sada okreće protiv onoga tko ga je izgradio.

Ta većina Magyaru daje moć da mijenja mađarski Ustav, preispita imenovanja u pravosuđu i rastavi temelje sustava kroz koji se javna imovina prelijevala prema Orbánovim saveznicima. No ustavne ovlasti malo znače ako su dokazi već uništeni, a europski novac presuši prije nego što reforme budu provedene.

Rezači papira, USB memorije i odvjetnici u ministarstvima

Magyarovi suradnici pronašli su 15 do 20 vreća uništenih dokumenata u podrumu bivšeg Ministarstva graditeljstva, pohranjenih uz Fideszove izborne materijale u vladinoj zgradi (Spiegel). Podnio je kaznenu prijavu i pokrenuo anonimnu platformu za zviždače. Državni službenici iz više ministarstava obratili su se Tiszi nudeći spise na USB memorijama, prema izvješćima mađarskih medija, zauzvrat tražeći da zadrže radna mjesta (Forbes Hungary).

Prema mađarskim medijskim izvješćima, Magyar je na čelo ključnih ministarstava postavio odvjetnike s preciznim rokovima za reviziju i raskid ugovora iz Orbánova razdoblja, uključujući one kojima je državna imovina preusmjeravana prema politički povezanim zakladama.

Mađarska je najavila i pristupanje Uredu europskog javnog tužitelja, tijelu EU-a koje istražuje prijevare s europskim novcem, što je Orbán odbijao učiniti. Budući europski glavni tužitelj Andrés Ritter pozvao je na brzinu: „Ono što ne osigurate brzo, i dokaze i imovinu stečenu kaznenim djelima, poslije ćete teško dobiti” (Sonntagsblatt). Ako Mađarska Uredu prizna retroaktivnu nadležnost od njegova osnivanja 2021., prijevare s potporama iz Orbánova razdoblja mogle bi se procesuirati na europskoj razini.

Tri mjeseca za odmrzavanje 10,4 milijarde eura

Europska komisija zamrznula je za Orbánove vlasti oko 19 milijardi eura mađarskih sredstava iz fondova EU-a, pozivajući se na kršenja vladavine prava. Od toga 10,4 milijarde eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost, europskog fonda za ulaganja nakon pandemije, ima čvrst rok: svi reformski uvjeti moraju biti ispunjeni do 31. kolovoza 2026. (XpatLoop). Magyar ima tri mjeseca za ispunjenje 27 „superuvjeta” o neovisnosti pravosuđa, provedbi antikorupcijskih mjera i transparentnosti javne nabave. Politički dogovor s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen želi postići do kraja svibnja (Euronews).

U Bruxellesu nema suglasja o tome koliko brzo treba popustiti. Šest država članica, Švedska, Austrija, Njemačka, Finska, Nizozemska i Estonija, traži čvrste dokaze prije isplate novca. Oprez ima jasnu pozadinu: kada je Donald Tusk 2023. preuzeo vlast u Poljskoj, Komisija je oslobodila sredstva prije nego što su reforme pravosuđa doista dovršene (Do Rzeczy).

Čelnik Europske pučke stranke Manfred Weber već je pozvao na obustavu mađarskog postupka po članku 7., najteže sankcijske procedure EU-a za demokratsko nazadovanje, i to samo na temelju Magyarove izborne pobjede, prije provedbe reformi (European Conservative). Ako Bruxelles novac oslobodi zbog izbornog ishoda, a ne zbog provjerenih promjena, slabije će djelovati njegov pritisak u budućim sporovima oko vladavine prava.

Otpor unutar sustava

Nisu sve mađarske institucije prihvatile novi poredak. Predsjednik Tamás Sulyok, Orbánov imenovanik čiji mandat traje do 2029., odbio je Magyarov ultimatum da do 31. svibnja podnese ostavku, tvrdeći da za njegovo uklanjanje nema ustavne osnove. Njegova je uloga uglavnom protokolarna, ali zakone može slati na ocjenu Ustavnom sudu, u kojem su suci imenovani za Fideszove vlasti i dalje u većini (ICONnect). Za njegovo uklanjanje potrebna je dvotrećinska većina, koju Magyar ima, a zatim i odluka istoga suda. To je mehanizam odgode, ne trajna zapreka.

Magyarovi prvi inozemni posjeti, Varšavi i Beču, trebali su pokazati obnovu europskih odnosa nakon godina Orbánove proruske izolacije. U Poljskoj je s Donaldom Tuskom razgovarao o pristupu ukapljenom prirodnom plinu i povezivanju plinovoda kako bi se smanjila ovisnost o ruskom plinu (Rzeczpospolita).

Njegova Tisza počiva na istoj logici snažnog vođe kao i Fidesz. Vlada zadržava Orbánova stajališta o slanju oružja Ukrajini i zajedničkom zaduživanju EU-a. Poljski analitičari zovu ga „mađarskim Tuskom”, ali ta usporedba ima dva lica: Tusk je u Poljskoj bio kritiziran jer je vlastiti mandat koristio selektivno. Magyar vlada strankom okupljenom oko njegove osobe, Ustavom koji može mijenjati po volji i istom dvotrećinskom većinom koja je Orbána 16 godina činila nedodirljivim. Alati za obnovu institucija i za njihovo ponovno zarobljavanje potpuno su isti.