Malta buši drugi kabel prema Siciliji

Na malteškoj obali bušilica probija stijenu kako bi se pod zemljom otvorila trasa kojom će visokonaponski kabel doći do mora (Lovin Malta). Kabel će se potom položiti pod morem do Sicilije, čime Malta dobiva drugu vezu s europskom elektroenergetskom mrežom i dodatnih 225 MW uvoznoga kapaciteta (Interconnect Malta). Za otočnu državu koja se već sada u velikoj mjeri oslanja na jedan kabel iz Sicilije, riječ je prije svega o osiguranju: kvar na jednoj vezi više ne bi smio odmah značiti manjak struje.

Zašto dva kabela mijenjaju računicu

Malta danas uvozi električnu energiju iz Sicilije preko postojeće veze. Kada taj kabel ispadne iz pogona ili se isključi zbog održavanja, sustav se mora osloniti na domaće elektrane na plin. Drugi kabel znači da otok i tada može povlačiti struju iz šire talijanske mreže, umjesto da se potpuno vraća na vlastitu proizvodnju (Terna).

Nova veza važna je i zbog obnovljivih izvora. Mali elektroenergetski sustavi teže podnose nagle promjene proizvodnje: previše sunca u podne, premalo energije navečer. Kada postoji samo jedna veza s većom mrežom, operateri imaju malo prostora za izvoz viška ili uvoz dodatne energije u kritičnim satima. Šira veza s kontinentalnom mrežom daje Malti više manevarskog prostora, jer talijanski i europski operateri mogu pomoći uravnotežiti ono što malteški sustav sam teško može apsorbirati (Europska komisija).

No kabeli ne ukidaju potrebu za domaćim rezervama. Španjolsko iskustvo s Balearima i Kanarima pokazuje da interkonekcije smanjuju izoliranost, ali je ne brišu: i nakon izgradnje veza španjolski su planeri procijenili da su potrebne stotine megavata dodatne snage koja se može uključiti kada uvoz ili obnovljivi izvori zakažu (El Periódico de la Energía). Kabel je zaštita od dijela rizika, ne zamjena za cijeli elektroenergetski sustav.

Zašto to ne znači niži račun za struju

Svaki veliki infrastrukturni projekt dolazi s obećanjem jeftinije energije. U ovom slučaju dokazi za takav zaključak nisu dovoljni.

Cijena koju plaćaju kućanstva ne ovisi samo o veleprodajnoj cijeni električne energije. U nju ulaze mrežne naknade, porezi, davanja i državne subvencije (Eurostat). Stabilnija mreža može ostaviti maloprodajne cijene gotovo nepromijenjenima ako se trošak gradnje prebaci u tarife, ako uvezena struja ne bude jeftinija od domaće proizvodnje ili ako vlada cijene nastavi određivati politički.

Ciparski ministar energetike tu je razliku izrekao otvoreno. Podupire Great Sea Interconnector, vezu Cipra s Grčkom, zbog sigurnosti opskrbe, ali upozorava da se niže cijene ne smiju uzimati kao zajamčen ishod (Powergame). Procijenjeni trošak tog projekta gotovo se udvostručio od početka planiranja, a ciparski kritičari pitaju opravdava li strateška logika toliku cijenu (Kathimerini Cyprus). Malta će se suočiti s istom raspravom.

Tko dobiva, a tko plaća

Dobici i troškovi ne padaju na iste skupine. Malteška kućanstva i poduzeća dobivaju ako se pouzdanost sustava poveća i ako nestanci struje postanu rjeđi. Porezni obveznici nose trošak gradnje, koji javno još nije precizno utvrđen, iako se spominju iznosi oko 300 mil. eura (Interconnect Malta, Europska komisija). Operateri domaćih plinskih elektrana gube sate rada kako uvoz raste, ali zadržavaju vrijednost kao pričuva za izvanredne situacije.

Projekt se uklapa u širi smjer europske energetske politike. Dio država članica neće dosegnuti cilj Unije od 15 % interkonekcijskog kapaciteta, odnosno udjela domaćih proizvodnih kapaciteta koji se mogu prenijeti preko granice, pa Komisija potiče rubne sustave da izgrade fizičke veze s kontinentalnom mrežom (Europska komisija). Bušenje koje je sada počelo zato treba čitati kao policu osiguranja. Ono čini maltešku opskrbu strujom otpornijom na prekide, ali ne jamči da će struja postati jeftinija.