Malti prijeti sud zbog recikliranja

Europska komisija 8. srpnja uputila je Malti posljednje pravno upozorenje: u roku od dva mjeseca mora dokazati da ispunjava europske ciljeve recikliranja ili slijedi tužba pred Sudom Europske unije. Riječ je o obrazloženom mišljenju, zadnjem koraku prije pokretanja sudskog postupka, jer Malta nije dokazala da reciklira najmanje polovicu komunalnog otpada, što je obveza koja je istekla još 2020. godine (Newsbook).

Istoga dana Komisija je protiv Malte otvorila i odvojeni postupak zbog upravljanja vodama. Valletta sada mora odgovarati na više od jednog europskog prigovora, a ta kombinacija upućuje na širi problem: država ima zakonske obveze, ali nije pokazala da se može organizirati tako da ih doista ispuni.

Šest godina zakašnjenja

Temelj za postupak je Okvirna direktiva o otpadu (Direktiva 2008/98/EZ), prema kojoj je svaka članica Europske unije do 2020. morala reciklirati ili ponovno uporabiti najmanje 50 posto komunalnog otpada. Malta je među najslabijim državama članicama po tom pokazatelju (Eurostat). Rok je istekao prije šest godina. To više nije jednokratni propust, nego dugotrajna slabost sustava.

Komisija provedbu europskog prava vodi postupno. Najprije šalje službenu opomenu, odnosno pisano upozorenje. Zatim slijedi obrazloženo mišljenje, kojim se državi daje pravni rok za ispravak. Ako država ni tada ne postupi, Komisija može pokrenuti postupak pred Sudom Europske unije na temelju članka 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Novčane kazne dolaze tek kasnije, ako Malta izgubi spor i svejedno ne provede presudu (pregled Komisije).

Malta nije izdvojen slučaj. Paket od 8. srpnja obuhvatio je 14 država članica zbog neispunjenih ciljeva recikliranja (Europa Press, Newsbook). Španjolska je dobila upozorenja i za komunalni otpad i za recikliranje ambalaže. Portugal je također u istoj skupini (TVI/IOL). Komisija sada provodi obvezu za koju su vlade znale godinama, ali je nisu ispunile. Zato ovo nije slučaj Bruxellesa protiv Vallette, nego širi test: imaju li okolišni ciljevi zapisani u europskom pravu posljedice kada ih države ignoriraju.

Predmet o vodi

Postupak zbog upravljanja vodama tek je na početnoj razini, kod službene opomene, dakle jedan korak niže na ljestvici provedbe europskog prava (pregled Komisije). Pravni rizik zato je zasad manji, ali Bruxelles sada ima još jedan predmet u kojem od Malte može tražiti odgovore.

Malteški problem s vodom dobro je dokumentiran: oskudica, ovisnost o desalinizaciji i zastarjela vodovodna mreža. ARTE je opširno izvještavao o toj strukturnoj slabosti. Ipak, u pripremi ovoga teksta nije pronađena sadržajna reakcija malteške vlade, oporbe ili civilnog društva na novi postupak o vodama. Predmet u Malti gotovo nije dobio javnu pozornost, iako je problem koji stoji iza njega ozbiljan.

Cipar nudi približnu usporedbu. Čelnik Okružne organizacije lokalne samouprave Nikozije nedavno je zatražio osnivanje jedinstvenog tijela za vode, koje bi objedinilo odgovornost za brane, desalinizaciju, vodovodne mreže i podzemne vode (Politis English). Ista logika vrijedi i za Maltu: kada je odgovornost za vodu raspršena među agencijama i razinama vlasti, neuspjeh na kraju nema jasnog vlasnika.

Tko odgovara za zaostatak

Ključna praznina nalazi se u samoj Malti. Moguće je navesti pravne korake Komisije i dokumentirati malteški rezultat u recikliranju. Ono što se zasad ne može jasno utvrditi, jer malteški dužnosnici to nisu javno objasnili, jest koje je ministarstvo, agencija ili tijelo zaduženo za zatvaranje tog zaostatka. Tko planira infrastrukturu za otpad? Tko vodi izvješćivanje o vodama? Bez takve jasnoće, odgovornost ostaje riječ bez adrese.

Malteška vlada ima konkretnu obvezu: u roku od dva mjeseca mora odgovoriti na ultimatum o recikliranju ili riskira postupak pred Sudom Europske unije. Kod voda je postupak počeo kasnije, ali je počeo. Komisija je navela što Malta mora učiniti. Nitko u Valletti zasad nije javno objasnio kako to namjerava provesti.