Veliki ukrajinski napad dronovima na Moskvu izazvao političku krizu u pet europskih država

Ukrajina je 17. svibnja izvela dosad najveći napad dronovima na moskovsku regiju: poginule su četiri osobe, oštećena je rafinerija nafte, a krhotine su pale i na područje zračne luke Šeremetjevo (The Moscow Times). Istoga tjedna latvijska premijerka podnijela je ostavku zbog neotkrivenih upada dronova u zračni prostor. Finska je preko noći zatvorila zračnu luku Helsinki-Vantaa. Mađarska je prvi put u deset godina pozvala ruskog veleposlanika na razgovor. Austrijski kancelar poručio je da neutralnost više ne nudi zaštitu. Rat dronovima više nije samo ukrajinsko-rusko bojište; postao je unutarnjopolitički pritisak unutar Europske unije.

Napad koji je pokrenuo lanac reakcija

Napad na Moskvu dogodio se nakon već poznatog obrasca eskalacije, ali ovaj put sabijenog u nekoliko dana. Trumpovo 72-satno primirje raspalo se gotovo odmah početkom svibnja. Rusija je zatim u 30 sati lansirala više od 1.600 dronova i projektila, što je bio najveći zračni napad u ratu. Ukrajinski odgovor stigao je četiri dana poslije.

Prema Air War Monitoru Zaklade Konrad Adenauer, Ukrajina je već do ožujka 2026. lansirala više dalekometnih dronova od Rusije. Moskovska regija time je prestala biti iznimka i postala redovita meta.

Latvija pada, Finska izdržava

Tri ukrajinska drona ušla su 7. svibnja u latvijski zračni prostor, najvjerojatnije nakon što ih je skrenulo rusko elektroničko ratovanje. Jedan je pogodio prazan spremnik goriva blizu Rēzeknea. Nitko nije ozlijeđen, ali nijedan dron nije presretnut.

Senzori prvi dron uopće nisu registrirali, upozorenja civilima stigla su tek nakon udara, a ministar obrane izgubio je dužnost. Kada je latvijska Progresivna stranka napustila koaliciju, premijerka Siliņa podnijela je ostavku 14. svibnja. Vladu nije srušio sam udar, nego razotkrivena nesposobnost sustava da ga na vrijeme vidi.

Finska se suočila s istom fizikom, ali s drukčijim političkim ishodom. Vlasti su 15. svibnja u 3:49 izdale upozorenje za regiju Uusimaa, zatvorile Helsinki-Vantau na tri sata i podignule zrakoplove Hornet. Nijedan dron na kraju nije ušao u finski zračni prostor.

Upozorenje je bilo preventivno, potaknuto ranim obavještajnim podacima saveznika iz NATO-a. Finska je imala prethodnu dojavu i reagirala dovoljno brzo da izbjegne krizu. Premijer Orpo priznao je da je komunikacija prema građanima ostavila previše otvorenih pitanja, ali političkih posljedica nije bilo.

Mađarska i Austrija provode zaokrete koji su se dugo pripremali

Nova mađarska vlada predvođena strankom Tisza, stara tek nekoliko tjedana, pozvala je ruskog veleposlanika na razgovor nakon ruskih udara u blizini Zakarpatske oblasti, gdje živi mađarska manjina u Ukrajini. Premijer Magyar Péter javno je osudio napade (ATV, Reuters), čime je prekinuo desetljeće Orbánova usklađivanja s Moskvom.

Prema neslužbenim informacijama, priprema se protjerivanje više od dvanaest ruskih obavještajaca koji rade pod diplomatskim pokrićem. U Orbánovo doba takvi su se slučajevi rješavali tiho, bez javnog priznanja.

U Austriji je kancelar Stocker za Krone rekao da mora završiti „ugodna neistina da nas neutralnost štiti”. Njegov je argument jednostavan: dronovi koji lete 500 kilometara čine zemljopisne tampon-zone politički neupotrebljivima.

Austrija se pridružila Europskoj inicijativi za nebeski štit, konzorciju koji predvodi Njemačka i u kojem države zajednički nabavljaju sustave protuzračne obrane. Stocker tvrdi da je članstvo spojivo s neutralnošću. Slobodarska stranka Austrije, FPÖ, naziva ga napadom na austrijski ustavni identitet.

Njemačka prihvaća rizik eskalacije

Berlin je 11. svibnja s Kijevom potpisao program „Brave Germany”, kojim se obvezuje na zajedničku proizvodnju dronova dometa do 1.500 kilometara, uključujući 5.000 sustava navođenih umjetnom inteligencijom, uz financijsku potporu od 4 mlrd. eura. Ministar obrane Pistorius, tijekom posjeta istočnoj Ukrajini, ocijenio je da je Rusija u „fazi slabosti”.

Moskva je odgovorila proglašavanjem triju njemačkih proizvođača dronova „legitimnim vojnim ciljevima” (Handelsblatt). Njemačka je pozvala ruskog veleposlanika na razgovor. Sigurnosne službe procijenile su da je fizički napad na njemačkom tlu „vrlo malo vjerojatan”, ali su obrambenim tvrtkama preporučile reviziju zaštitnih mjera.

Pet država, pet odgovora, bez zajedničkog protokola

Obrazac je sada vidljiv. Svaki ukrajinski dalekometni napad proizvodi političke posljedice u Europi, a njihova snaga ovisi o blizini ratišta i spremnosti pojedine države. Latvija nije imala ni dovoljno pouzdano otkrivanje ni političku koheziju. Finska je imala rano upozorenje i mobilizirala se prije nego što je nastala šteta. Mađarska i Austrija iskoristile su trenutak za javni odmak od pozicija koje su već postale neodržive. Njemačka je svjesno prihvatila rizik eskalacije.

Europska unija nema zajednički protokol za prelijevanje rata dronovima preko granica. U deset dana pet je država proizvelo pet različitih odgovora. Sljedeći incident pokazat će vodi li takav pritisak prema koordinaciji ili prema još dubljoj fragmentaciji. Ključno pitanje ostaje otvoreno: kada ukrajinski dron, skrenut ruskim ometanjem, prijeđe granicu NATO-a, tko treba reagirati?