Eurozastupnici podržali centre za povratak izvan EU-a

Politika povratka sada dobiva zajednička europska pravila, ali još nema dokaz da će ta pravila doista povećati broj povrataka. Europski parlament odobrio je dogovorenu Uredbu o povratku s 418 glasova za, 218 protiv i 30 suzdržanih, nakon sporazuma postignutog 1. lipnja 2026. s pregovaračima Vijeća. Parlament navodi da tekst uvodi zajednička rješenja o povratku, strože obveze suradnje, šire ovlasti zadržavanja, dopuštene pretrage i moguće premještanje u centre u trećim zemljama, ako druga država pristane preuzeti osobu (European Parliament).

Time se politika povratka pomiče iz dosadašnje nacionalne slagalice prema zajedničkom europskom okviru. To je važno jer uredba može obvezivati sve države članice, ali provedba i dalje ostaje u rukama vlada, sudova, policije, sustava zadržavanja i država izvan EU-a.

Bruxelles može napisati pravila

Pravni pomak nije simboličan. Uredba se, nakon usvajanja i objave, primjenjuje izravno, za razliku od direktive koju države moraju prenijeti u svoje zakonodavstvo. U odlučivanju kvalificiranom većinom nijedna država ne može sama blokirati predmet, pa se Francuska ili Španjolska mogu protiviti, ali time ne mogu srušiti cijeli postupak (Article 288 TFEU, Council voting rules).

Tu se vidi nova raspodjela moći. Francuska može odbiti koristiti centre za povratak izvan EU-a, a ipak izgubiti širu zakonodavnu bitku. Reuters, čiji je izvještaj prenio Internazionale, naveo je argument Emmanuela Macrona da takvi centri ne funkcioniraju i da su u suprotnosti s europskim načelima (Internazionale). Španjolska je kritizirala model šire, upozoravajući na zakonitost, operativnu provedbu, vanjske odnose i dugotrajno zadržavanje (El País).

Njihovo odbijanje smanjuje krug vlada koje će vjerojatno koristiti takve centre. Ne poništava, međutim, zajednička pravila povratka. To je ključna promjena: pravo se pomaknulo prema Bruxellesu, dok je stvarni pogon povrataka ostao raspršen.

Politička dobit već je vidljiva. Klub ECR-a glasovanje je nazvao početkom „ere povrataka”, jer sada može tvrditi da je njegova tvrđa linija ušla u pravo EU-a (ECR Group). Danska dobiva sličan argument za domaću politiku: Politiken je glasovanje opisao kao pravnu osnovu koju su danske vlade tražile prije razgovora s mogućim državama domaćinima (Politiken).

Kapacitet ostaje drugdje

Lakše je usvojiti zakon nego izgraditi sustav. Dansko zajedničko pismo navodi da vanjski centri ovise o suradnji trećih zemalja i da moraju biti usklađeni s pravom EU-a i međunarodnim konvencijama (Danish Prime Minister’s Office). AFP, čiji je izvještaj prenio Ahram, naveo je da Grčka želi prve sporazume zaključiti 2026., a strukture učiniti operativnima od 2027. godine (Ahram). To je vremenski okvir, ne dokaz da model radi.

Poluga pritiska sada se premješta prema van. Moguće države domaćini mogu pregovarati o novcu, vizama, diplomatskom tretmanu, nadzoru i ponovnom prihvatu osoba. Unutar EU-a brže bi mogle djelovati države s jačom upravom, dok bi slabiji sustavi mogli završiti s duljim zadržavanjima, češćim sudskim porazima i većim brojem neuspjelih predmeta.

Sporovi o temeljnim pravima pratit će pojedinačne spise. Povelja EU-a o temeljnim pravima zadržava načela zabrane vraćanja osobe ondje gdje joj prijeti ozbiljna opasnost, djelotvornog pravnog lijeka i poštenog saslušanja, osobito kada bi udaljenje moglo nekoga izložiti ozbiljnoj šteti ili kada su žalbeni postupci slabi (EU Charter). Europski gospodarski i socijalni odbor upozorio je da bi centri izvan EU-a mogli oslabiti odgovornost, dok je HRRF izvijestio o zabrinutosti stručnjaka za ljudska prava da bi dijelovi uredbe mogli biti nespojivi s međunarodnom zaštitom prava (EESC, HRRF).

Italija pokazuje razmak između političke pobjede i provedbe. Pagella Politica izvijestila je da mišljenje nezavisne odvjetnice Medine u postupku o talijansko-albanskom modelu nije bilo opće odobrenje vanjskih centara (Pagella Politica). Internazionale je opisao neuspjele sudske potvrde zadržavanja i prve incidente u Gjaderu, gdje se fizički izgrađena lokacija brzo pretvorila u pravni i upravni problem (Internazionale).

Pravi test bit će u spisima

Formalni postupak još nije završen. Vijeće mora usvojiti tekst, a uredba mora biti objavljena u Službenom listu Europske unije, kako je zabilježio DW (DW). Nakon toga vlade trebaju sporazume s državama domaćinima, proračune, nadzorna tijela, kanale za pritužbe, prijevoz, identifikacijske dokumente i predmete dovoljno čvrste da izdrže sudsku provjeru.

Treba razriješiti i proturječje u izvještavanju. Parlament navodi da su maloljetnici bez pratnje isključeni iz premještanja u takve centre, dok je RTE izvijestio da bi neuspješni maloljetni tražitelji bez pratnje mogli biti poslani u treće zemlje pod uvjetima zaštite prava (European Parliament, RTE). Konačni pravni tekst i nacionalna praksa pokazat će koliko je ta zaštita doista uska ili široka.

Europa je centralizirala pravila o povratku. Presudan posao sada je u ugovorima, sudnicama, centrima za zadržavanje, odobrenjima za letove i pregovorima s vladama koje EU često radije drži na distanci.