Eurozastupnici traže štit za rumunjsku granicu

Europski parlament u Strasbourgu raspravljat će i glasovati o ruskim upadima dronova u zračni prostor Rumunjske, baltičkih država i Finske u trenutku kada se posljedice rata u Ukrajini već prelijevaju na istočni rub Unije. Rezolucija može otežati praksu u kojoj se svaki incident tretira kao izdvojen lokalni slučaj. Ne može, međutim, zapovjediti rumunjskim snagama, NATO-ovim pilotima ili nacionalnim vladama kada moraju prijeći prag eskalacije (Digi24).

Rumunjski slučaj daje toj inicijativi političku težinu. Europska unija osudila je incident u Galațiju nakon što je objavljeno da se ruski dron s eksplozivom srušio na stambenu zgradu tijekom noćnog napada na Ukrajinu (EEAS). Rumunjska je potom slučaj iznijela pred Ujedinjene narode, gdje je Bukurešt opisao radarsko praćenje letjelice i pridružio se više od pedeset država i EU-u u osudi ponovljenih povreda zračnog prostora (Security Council Report).

Pritisak bez zapovjedne ovlasti

Raskorak u ovlastima prilično je jasan. Europski parlament može povećati političku cijenu nečinjenja, usmjeravati rasprave o proračunu i prisiliti vlade da javno obrazlože svoje odluke. Ne može odlučiti kada se dron ruši, koji zapovjednik preuzima rizik ni tko plaća štetu ako krhotine padnu na selo.

Zato je rezolucija najjača ondje gdje Parlament doista ima utjecaj: u novcu, prioritetima nabave, civilnoj zaštiti i sustavima nadzora. Victor Negrescu, rumunjski zastupnik koji vodi dosje, traži zajednički sustav praćenja i uzbunjivanja za prijetnje bespilotnim letjelicama, više protudronskih i protuzračnih kapaciteta u Rumunjskoj, europske alate za naknadu štete pogođenim zajednicama te crnomorsko središte za pomorsku sigurnost u Constanți (Digi24).

Ugovorna arhitektura EU-a i dalje je presudna jer određuje posljedice. Parlament donosi propise, nadzire institucije i vodi proračunske bitke; vanjska i sigurnosna politika odlučuju se drugdje, a jednoglasnost državama članicama još daje prostor da uspore zajedničku liniju (TEU Article 14, TEU Article 36, TEU Article 31). Pravo pitanje sada je može li EU izgraditi zajedničku obranu od niskoletećih i pomorskih dronova prije nego što svaka granična država bude prisiljena improvizirati sama.

Istočno krilo već iskušava sustav

Baltički primjeri pokazuju zašto ovo ne može ostati samo rumunjsko pitanje. Latvijski izvještaji o jednom incidentu opisali su lanac koji uključuje otkrivanje letjelice, javna upozorenja, uzlijetanje savezničkih zrakoplova iz baze Šiauliai, vizualnu identifikaciju i konačnu NATO-ovu odluku o rušenju drona (Diena). Upravo tu politika postaje operativna stvarnost: senzori, zapovjedne ovlasti, pravila uporabe sile, odgovornost za štetu i sustavi javnog uzbunjivanja moraju funkcionirati istodobno kroz nacionalne i NATO-ove kanale.

Litva odgovor već promatra kao slojeviti štit, a ne kao jedno oružje. Rasprava obuhvaća luke, zračne luke, ometanje GPS-a, otkrivanje, praćenje i neutralizaciju dronova, pri čemu Klaipėda i Palanga ulaze u sigurnosni obuhvat kao civilna infrastruktura izložena istoj prijetnji (LRT). To je izravno povezano s rumunjskim zahtjevom za naknadu štete. Rušenje drona nad Europom može zaštititi živote, ali može stvoriti krhotine, odštetne zahtjeve i bijes stanovnika.

Francuska pokazuje i snagu i slabost sadašnjeg modela. Pariz se može pozvati na borbene zrakoplove Rafale u NATO-ovoj misiji nadzora zračnog prostora Baltika i na francuske vojnike u Rumunjskoj kao dokaz da su velike saveznice prisutne na istočnom krilu (Le JDD). No francuski izvještaji navode i stručnjake koji dublje usko grlo vide u otkrivanju niskoletećih dronova, radarima kratkog dometa, senzorima, zapovijedanju i nadzoru, elektroničkom ratovanju te cjenovno dostupnim presretačima (Euronews).

Bugarska dodaje crnomorsku dimenziju. Tamošnji su izvještaji povezali Constanțu sa sigurnošću luka, turizmom, obalnim nadzorom i bugarsko-rumunjsko-turskim naporima u protuminskom djelovanju, dok su dužnosnici naglašavali koordinaciju i smirivanje građana i ljetnoga gospodarstva (24chasa, Europa FM). Riga, Vilnius, Pariz, Bukurešt i Sofija vide različite dijelove istoga problema.

Neriješeno ostaje pitanje pripisivanja odgovornosti. Rumunjski i europski izvori slučaj Galați tretiraju kao rusku odgovornost. Constanța je nejasnija: prema izvještajima, pomorski dron koji je eksplodirao bio je ukrajinski, dok je Kijev za gubitak kontrole okrivio rusko ometanje signala (AP). Materijalno podrijetlo, pravna odgovornost i politička krivnja ne moraju voditi prema istom zaključku.

Europski parlament može te razlike upisati u službeni politički zapisnik i pritisnuti da se sljedeća proračunska rasprava okrene senzorima, presretačima, lukama i naknadi štete. I dalje ne može odlučiti kada pilot otvara vatru ni koliki rizik vlada prihvaća iznad pograničnog sela. Europska rasprava o dronovima počinje u Strasbourgu jer politici treba mjesto na kojem se vidi. Teže odluke donositi će se u zapovjednim sobama, ministarstvima i obalnim gradovima.