Meridiam podupire ciparski kabel

Cipar je jedina članica Europske unije čija elektroenergetska mreža nije povezana s europskom mrežom (Europska komisija). Podmorski kabel s Krete trebao bi prekinuti tu izolaciju. Francuski infrastrukturni ulagač Meridiam potpisao je 5. kolovoza ugovor kojim postaje većinski dioničar tvrtke Great Sea Interconnector (GSI), nositelja projekta (Baird Maritime, Proto Thema). Projekt je time dobio ozbiljnog financijskog pokrovitelja. Još nije dobio konačno odobren proračun za gradnju.

Što je Meridiam kupio — i što još nedostaje

Meridiam preuzima udio veći od 50 posto. ADMIE, grčki neovisni operator prijenosne mreže, držao je kontrolu nad projektom otkako ga je u listopadu 2023. preuzeo iz ranije razvojne strukture. ADMIE ostaje manjinski partner: tijekom razvoja vodi inženjerski dio posla, a nakon izgradnje trebao bi upravljati kabelom (Iefimerida). Poseban ugovor s francuskim proizvođačem kabela Nexansom pokriva istraživanja morskoga dna, pripremni posao bez kojega inženjeri ne mogu potvrditi trasu kabela ni uvjete na dnu (Newsit).

Redoslijed je ovdje važan. Ta istraživanja prethode konačnoj ulagačkoj odluci, odnosno trenutku u kojem pokrovitelji projekta doista obvezuju kapital za punu izgradnju. Ulazak Meridiama gura projekt do faze istraživanja. Ne znači da je projekt prošao konačnu odluku o financiranju.

Financijski uvjeti nisu objavljeni. Baird Maritime navodi da pojedinosti ugovora nisu predstavljene javnosti (Baird Maritime). Jedan grčki medij spominje Meridiamovo ulaganje od 250 mil. eura, ali taj iznos nije javno potvrdio nijedan Meridiamov izvor (in.gr). Točan udio, sastav uprave i visina kapitalne obveze i dalje nisu poznati.

Dio novca već se troši. Kao što je To Brief ranije objavio, 251,4 mil. eura već je bilo isplaćeno Nexansu, a do kraja 2024. proizvedeno je 160 kilometara kabela, iako potpuni nalog za nastavak ugovora vrijednog oko 1,43 mlrd. eura plus PDV još nije bio izdan. Nexans je usto pregovarao o prijelaznoj narudžbi koja bi pokrila razdoblje kašnjenja (Capital.gr).

Tko plaća kabel

Dionica od Krete do Cipra procjenjuje se na oko 1,9 mlrd. eura (Kathimerini, Europska komisija). Bespovratna sredstva EU-a od približno 657 mil. eura pokrivaju oko trećine troška, iz programa Unije za prekograničnu energetsku infrastrukturu (EUR-Lex). Preostalih oko 1,24 mlrd. eura mora doći iz tri izvora: vlasničkog kapitala ulagača, bankovnih zajmova i naknada koje se dodaju računima za struju.

Raspodjela troška najviše pogađa Cipar. Dogovorena formula Cipru pripisuje 63 posto troškova kabela, a Grčkoj 37 posto, dok su ciparski regulatori već odobrili 125 mil. eura naknada na računima tijekom faze gradnje (Kathimerini). Razlog za takvu hitnost nije apstraktan: Cipru nakon 2029. prijeti manjak električne snage od oko 750 MW, jer se stare proizvodne jedinice u Dhekeliji i Vasiliku povlače iz pogona, a planiranje je polazilo od pretpostavke da će kabel raditi do 2030. (Cyprus Mail).

Povezivanje s mrežom, međutim, ne znači automatski niže račune. Ulaganja u mrežu vraćaju se kroz mrežne naknade, redovite dodatke na računima za struju koje određuju nacionalni regulatori. Irski primjer iz 2026. pokazuje taj mehanizam: ondje je odluka o financiranju nadogradnji kućanstvima dodala oko 41 euro godišnje na račune (The Irish Times). Cipar, koji plaća razmjerno veći infrastrukturni zahvat u odnosu na svoje malo tržište električne energije, suočava se s višim troškom po kućanstvu.

Europski revizorski sud već je upozorio da prekogranični mrežni projekti u EU-u često kasne čak i kada je razlog za njihovu gradnju uvjerljiv (Europski revizorski sud). GSI se uklapa u taj obrazac. Pokrovitelji su pokazali da projekt ponovno ima zamah. Još nisu objavili dokumente koji bi dokazali da se njegova izgradnja može do kraja financirati.