Merz ukida telefonska bolovanja

Friedrich Merz odabrao je politički profil: kancelar koji rast traži kroz strožu radnu disciplinu i olakšavanje poslovanja. Paket njegove koalicije pooštrava pravila socijalne pomoći, ograničava bolovanja i pojednostavljuje zapošljavanje. Računica je jasna: ako više ljudi radi pod strožim uvjetima, gospodarstvo bi trebalo rasti. Slaba točka te računice jest produktivnost, odnosno vrijednost koja se stvara u jednom satu rada. Ako je problem u tome što svaki sat rada proizvodi premalo vrijednosti, dulji rad i stroža pravila ne rješavaju uzrok.

Tri poluge, jedna teorija

Paket se oslanja na tri gospodarske poluge. Prva je socijalna pomoć. Koalicija zamjenjuje Bürgergeld, njemačku osnovnu potporu za nezaposlene, novim sustavom Grundsicherung, koji traži brže prihvaćanje ponuđenog posla, raniju provjeru imovine i oštrije kazne za nepoštovanje pravila (Corriere d'Italia, Euronews PL).

Druga je bolovanje. Telefonske doznake, koje radnicima omogućuju da liječničku potvrdu dobiju pozivom liječniku umjesto dolaskom u ordinaciju, trebale bi biti ukinute (DW). Dob za odlazak u mirovinu pomaknula bi se iznad 67 godina.

Treća je fleksibilnije zapošljavanje. Ugovore na određeno vrijeme bilo bi lakše produljivati, a zaštita od otkaza bila bi slabija (Il Fatto Quotidiano, Al Jazeera). Paket zaokružuju porezna rasterećenja za srednje dohotke, financirana višim stopama za najbogatije.

Prema jednoj tržišnoj procjeni, reforme bi dugoročnu stopu rasta Njemačke mogle podići s oko 0,4 posto na 0,7 posto (Biz Chosun). To nije nevažno, ali nije ni gospodarski preokret. Brojku zasad nije potvrdila nijedna neovisna institucija.

Radna disciplina ne zatvara manjak ulaganja

Logika reformi pripada klasičnoj ponudi: ukloni prepreke na strani proizvodnje i rast će doći. No njemačko tržište rada ne izgleda kao tržište kojemu nedostaje dostupnih radnika. Zaposlenost je u svibnju 2026. pala za 0,4 posto na godišnjoj razini (Destatis). Poduzeća otpuštaju, ne zapošljavaju panično.

Njemačka doista ima manjak radnika u skrbi, građevinarstvu i obrtničkim zanimanjima. Ti manjkovi, međutim, više govore o uskim grlima u obrazovanju i demografskom pritisku nego o prevelikoj izdašnosti socijalne države. Šira slika nalazi se drugdje: BNP Paribas Economic Research utvrdio je da su stvarna korporativna ulaganja u istraživanje i razvoj između 2020. i 2024. u SAD-u rasla mnogo brže nego u EU-u te da europsko usporavanje produktivnosti nakon pandemije proizlazi iz nedovoljnog ulaganja u tehnologiju, a ne iz preugodnih naknada (BNP Paribas).

Stroža pravila socijalne pomoći ne stvaraju bolji softver, brže građevinske dozvole ni jeftiniju električnu energiju. Ako su uska grla troškovi energije, infrastrukturni zaostaci i spora digitalizacija, veći pritisak na ljude da uđu na tržište rada stvara pritisak, ali ne i novu proizvodnju.

Tko dobiva, tko gubi

Najizravnije dobivaju poslodavci u radno intenzivnim sektorima: niži troškovi izostanaka, veći broj kandidata i lakše kratkoročno zapošljavanje (Finance Yahoo). Kućanstva sa srednjim dohotkom mogla bi profitirati od poreznog rasterećenja, ali ozbiljna procjena neto učinka nakon uračunavanja poreza i naknada još nije objavljena.

Gubitnici su konkretniji: primatelji socijalne pomoći izloženi oštrijim sankcijama, radnici s kroničnim bolestima koji su se oslanjali na telefonske konzultacije, stariji radnici kojima se mirovina dodatno udaljuje i zaposleni na određeno vrijeme koji preuzimaju više nesigurnosti (Aktuálně.cz). Postoji i makroekonomski rizik: rezanje naknada u trenutku krhkog rasta smanjuje potrošnju kućanstava, što može poništiti dobitke koje reforma očekuje od veće ponude rada.

Što čekaju njemački susjedi

Njemačka je najveće gospodarstvo eurozone. Poljske podizvođače vezane uz njemačku industriju manje zanima retorika o socijalnoj disciplini, a više hoće li reforma donijeti stvarne narudžbe i ulaganja (Interia, Rzeczpospolita). Talijanski komentatori primijetili su ironiju: ako Berlin sada sam kombinira socijalnu disciplinu s državnom strategijom za automobile i čipove, u Bruxellesu teže može uvjerljivo nastupati kao glas fiskalne stege (Corriere).

Merz sada mora pokazati da paket proizvodi ulaganja, a ne samo stroža pravila. Njemački susjedi, čije tvornice ovise o njemačkim narudžbama, razliku će vidjeti prije nego što je potvrde glavne statistike.