Merz veže pomoć Ukrajini uz proračun EU-a

Njemački kancelar Friedrich Merz poručio je čelnicima EU-a da se o sljedećem višegodišnjem proračunu ne može postići dogovor dok svaka država članica, „bez iznimke”, ne preuzme pravedan dio potreba Ukrajine za financiranjem u 2027. (Financial Times, F.A.Z.). Merz zasad nije stavio veto. No budući da proračun mora odobriti svaka vlada, njegov uvjet pretvara njemački glas u pregovaračku polugu, na što već odgovaraju prijestolnice koje zaziru od novog zaduživanja za Ukrajinu.

Pismo je uputio predsjedniku Europskog vijeća Antóniu Costi, koji predsjeda sastancima čelnika EU-a. Na konferenciji za novinare 10. studenoga Merz je rekao da je dogovor o financiranju Ukrajine preduvjet za zaključenje proračunskih pregovora. Odbacio je i ponavljanje postojećeg zajma Ukrajini, u kojem je sudjelovalo 24 vlade, dok su tri ostale izvan dogovora (njemački vladin transkript). Prve posljedice pisma obradili smo jučer (To Brief).

Koliko je novca doista u igri

Ovdje su važna dva iznosa koja je lako pomiješati. Prvi je već dogovoren: zajam do 90 mlrd. eura za 2026. i 2027., ugrađen u pravo EU-a (EUR-Lex). U njemu sudjeluju 24 vlade, što pokazuje da EU može financirati Ukrajinu i bez potpore svih članica (Vijeće EU-a).

Drugi je iznos predmet spora. Ukrajini, povrh već planiranih sredstava, treba oko 70 mlrd. eura (European Pravda). Upravo je taj manjak sada na kocki. Povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis rekao je da EU razmatra financiranje dijela od približno 45 mlrd. eura. Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, još nije predstavila mogućnosti.

Sljedeći višegodišnji proračun neće na vrijeme pokriti taj manjak. Namjenska pričuva za Ukrajinu počinje tek 2028. (EUR-Lex).

Tko koga može blokirati

Za sljedeći višegodišnji proračun, kojim se određuju gornje granice potrošnje EU-a za razdoblje od 2028. do 2034., potrebna je suglasnost svake vlade (EUR-Lex). Njemačka ga stoga može blokirati, kao i bilo koja druga članica. Zastoj ne bi zaustavio rad EU-a jer bi se, prema ugovoru, gornje granice iz posljednje godine prenosile dok se ne postigne dogovor.

Slovački premijer Robert Fico tu je mogućnost iskoristio kao upozorenje. Merzov je potez nazvao „ucjenom” i rekao da će Slovačka blokirati proračun ako ga Njemačka zaustavi kako bi sve prisilila na zajam za Ukrajinu (TASR). Njegova prijetnja ovisi o tome da Berlin prvi povuče taj potez, a zasad nijedna strana nije stavila veto.

Bugarski predsjednik Rumen Radev odabrao je drukčiji pristup. Odbio je novo zaduživanje, ali rekao da Bugarska neće priječiti druge da nastave s planom (Bugarski nacionalni radio). Istaknuo je da Sofija već pomaže isporukama električne energije i potporom ukrajinskim obiteljima.

Češka i Mađarska zauzele su međupoziciju. Češki premijer Andrej Babiš podržao je dugoročnu potporu EU-a Ukrajini, ali se usprotivio tome da dogovor o pomoći Ukrajini postane preduvjet za proračun (češka vlada). Mađarski Péter Magyar, koji je stajao uz Merza u Berlinu, prihvatio je humanitarnu pomoć, ali odbio novo mađarsko zaduživanje ili davanje jamstava (HVG). Ni jedan nije zaprijetio vetom ni se obvezao na financijski doprinos.

Sumnje dolaze i od saveznika Ukrajine. Poljski zamjenik ministra za europska pitanja Ignacy Niemczycki upozorio je da bi povezivanje dvaju pregovora moglo otežati dogovor (Euronews Polska). Varšava želi da Ukrajina dobije sredstva, ali sumnja da bi zadržavanje proračuna kao taoca ubrzalo postizanje dogovora.

Costa nastoji zadržati ta dva procesa odvojenima. Dopustio je širu raspravu o Ukrajini u Dublinu 13. studenoga, a konkretne pregovore o financiranju odgodio za izvanredni sastanak 26. i 27. studenoga (Euronews, Vijeće EU-a).

Što Merz može, a što ne može nametnuti

Merz može odgađati sljedeći proračun EU-a sve dok je spreman snositi političku cijenu, a toga su svjesne sve prijestolnice. No njegova mu poluga ne omogućuje da svaku vladu prisili na sudjelovanje u zajmu. Postojeći aranžman od 90 mlrd. eura pokazuje da pravo EU-a dopušta skupini država da odobri zajam dok druge ostaju izvan njega. Merzovo inzistiranje na sudjelovanju baš svake članice zato počiva isključivo na političkom pritisku.

Obje strane ograničava jedna okolnost: dok Komisija ne iznese plan za dodatna sredstva za 2027., nijedna prijestolnica ne zna koliko bi je stajao „pravedan udio”. Pravo će pregovaranje početi tek tada, a Merz je već dao do znanja kolika će biti politička cijena odustajanja od njegova uvjeta.