Merzov CDU pao ispod 5%

Kršćanski demokrati Friedricha Merza prema privremenim su rezultatima 20. rujna u Mecklenburg-Vorpommernu pali ispod 5 posto, dok su u Berlinu završili na drugom mjestu (NDR, Deutschlandfunk). Merz je rezultate nazvao „katastrofom” i obećao ubrzati reformski program (Boursorama/Reuters). Ti dvostruki porazi ne mogu ga sami ukloniti s dužnosti. Mogu, međutim, otežati njegovoj vladi podršku europskim obvezama koje njemačke birače stoje novca.

Dva prosvjeda, dva smjera

U Mecklenburg-Vorpommernu krajnje desni AfD vodi s približno 38 posto, a slijedi ga SPD s oko 35 posto. CDU je jedva dosegnuo oko 4,9 posto, što bi ga, bude li potvrđeno, prvi put izbacilo iz jednog njemačkog pokrajinskog parlamenta (Landtaga) (NDR, Rostock Heute). Očekuje se da će predsjednica pokrajinske vlade iz SPD-a Manuela Schwesig pokušati sastaviti koaliciju s manjim strankama, čime bi AfD i oslabljeni CDU ostali izvan vlasti.

U Berlinu je stranka Die Linke, odnosno Ljevica, osvojila prvo mjesto s približno 25,5 posto i potisnula CDU na oko 20 posto (Deutschlandfunk, Tagesschau). Prema pisanju lista Tagesspiegel, Die Linke privukla je bivše birače SPD-a, ljude koji ranije nisu izlazili na izbore i mlađe Berlinčane, obećavši provedbu referenduma iz 2021. o pretvaranju velikih stambenih portfelja u društveno vlasništvo. Koalicija predvođena Ljevicom zamijenila bi dosadašnju gradsku vlast pod vodstvom CDU-a i promijenila politički smjer Berlina.

Birači su savezne vladajuće stranke kaznili zbog različitih regionalnih problema, ali izborni je mehanizam bio isti: na političkim rubovima postojale su alternative i birači su ih iskoristili.

Zašto Merz ostaje i što mu se sužava

Njemački Temeljni zakon gotovo onemogućuje smjenu kancelara bez istodobnog izbora njegova nasljednika. Bundestag, savezni parlament, kancelara može smijeniti samo tako da na istom glasovanju izabere njegovu zamjenu (Temeljni zakon, članak 67.). CDU/CSU i SPD i dalje imaju 328 od 630 zastupničkih mjesta u Bundestagu, odnosno dvanaest više od većine (Bundestag).

Pokrajinski izbori utječu na saveznu zakonodavnu politiku preko Bundesrata, gornjeg doma u kojem svaka pokrajinska vlada glasuje kao jedinstven blok. Berlin ima četiri glasa, a Mecklenburg-Vorpommern tri (Bundesrat). Tih sedam glasova samo po sebi ne čini manjinu koja može blokirati odluku. No kada se koalicijski partneri u jednoj pokrajini ne slažu oko saveznog zakona, uobičajeno je da se suzdrže, a kod zakona za koje je potrebna suglasnost Bundesrata takva se suzdržanost računa kao glas protiv. To vrijedi za raspodjelu poreznih prihoda, troškove koje savezna vlast prebacuje na pokrajine i određene mjere povezane s Europskom unijom (Bundestag, zakonodavni postupak).

Vlada Berlina predvođena Ljevicom zamijenila bi vlast koja je podupirala prioritete CDU-a. Koalicija SPD-a u Mecklenburg-Vorpommernu, vjerojatno s partnerima lijevo od Schwesig, mogla bi se suzdržati ondje gdje je dosadašnja vlada podupirala Merzove prijedloge. Nijedan od tih pomaka sam po sebi ne mijenja saveznu politiku, ali oba sužavaju kancelarov prostor za donošenje zakona kroz gornji dom.

Prvi test bit će proračun Europske unije

Njemačka u Bruxellesu zadržava ista glasačka prava i mogućnost veta. Za proračun Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034., odnosno višegodišnji financijski okvir, potrebna je jednoglasna suglasnost država članica prema članku 312. UFEU-a. Pregovaračko stajalište određuje njemačka savezna vlada, a ne Merz osobno, pri čemu koalicijski partner SPD određuje granice onoga što vlada može zastupati.

Upravo se na toj koalicijskoj dinamici vide posljedice izbora. Glavni tajnik SPD-a Lars Klingbeil rekao je da vlada birače nije uspjela uvjeriti u svoj reformski program (AFP). Le Monde rezultate je opisao kao povijesni poraz Merzove stranke. L'Opinion primijetio je da Merz, unatoč neuspjesima, inzistira na nastavku reformi. Nijedna europska vlada dosad nije javno povezala rezultate s promjenom njemačkog pregovaračkog stajališta. Ograničenje je zasad prije svega domaće: zastupnici CDU-a kojima predstoje vlastiti izbori mogli bi se opirati većem njemačkom doprinosu proračunu Europske unije ili drugim skupim obvezama ako birači stranku već kažnjavaju.

Izbori nisu promijenili nijednu formalnu ovlast Njemačke u Europskoj uniji. Povećali su domaću političku cijenu njihova korištenja. Nijedan koalicijski partner, stranački klub ni europska vlada zasad nisu prisilili Merza na promjenu politike, ali kancelar sada ima manje prostora uvjeravati vlastitu stranku da su nepopularne europske obveze vrijedne cijene.