Merz veže proračun EU-a uz manjak Ukrajine od 70 mlrd. €

Europe’s next budget waits on a Ukraine bill no government has divided.
Kompozicija slike · tobriefKancelar Friedrich Merz uvjetovao je njemačku potporu proračunu EU-a za razdoblje 2028.–2034. time da sve članice sudjeluju u financiranju Ukrajine, objavio je 9. studenoga Financial Times. U pismu od 6. studenoga António Costi, koji predsjeda sastancima na kojima čelnici EU-a sklapaju dogovore, Merz je iznio taj uvjet (Rapporteur). Pismo povezuje dva odvojena pregovora: manjak novca za Ukrajinu u 2027. i sljedeći sedmogodišnji proračun EU-a, koji može blokirati svaka pojedinačna vlada.
Što piše u pismu, a što ne
U objavljenim ulomcima Merz traži obvezu „svih nas, bez iznimke” da pomognu pokriti manjak Ukrajine u 2027. (Rapporteur, Kyiv Independent). Tu obvezu postavlja kao preduvjet za sve druge razgovore koji uključuju potrošnju.
Prema Kyiv Independentu, koji je također vidio pismo, u objavljenim ulomcima nema ultimatuma. Prijetnja blokadom dolazi od neimenovanog njemačkog dužnosnika. On je za Financial Times rekao da je potpora svih članica nužna za zaključenje pregovora o proračunu.
Ta prijetnja ima težinu zbog načina na koji se proračun usvaja. Potrebna je jednoglasna suglasnost vlada i pristanak Europskog parlamenta (članak 312. UFEU-a). Njemačka može uskratiti svoju suglasnost, kao i svaka od preostalih 26 vlada (vodič Vijeća EU-a). Costa može posredovati u postizanju kompromisa, ali ne može nadjačati odbijanje neke vlade.
Veto bi imao cijenu i za Berlin. Potrošnja EU-a ne bi stala jer bi, prema Ugovoru, ograničenja potrošnje iz prethodnog proračuna ostala na snazi dok se ne donese novi (članak 312. UFEU-a). Zastali bi, međutim, novi prioriteti, uključujući sredstva za obranu i konkurentnost koja su Njemačka i još pet vlada zatražile zagovarajući manji ukupni proračun (njemačka vlada). Berlin tako traži da partneri izdvoje više za Ukrajinu, a istodobno zagovara manju ukupnu potrošnju EU-a.
Manjak koji nitko nije raspodijelio
Lako je zamijeniti dva financijska paketa. U veljači su vlade EU-a usuglasile stajalište o pravnom okviru za zajam do 90 mlrd. eura za 2026. i 2027. (Vijeće EU-a). Povrh toga, Ukrajina i EU utvrdili su dodatni manjak od oko 70 mlrd. eura za 2027. (Europska komisija). Objavljeni ulomci ne navode koliko bi trebala platiti pojedina država ni kako bi se novac prikupio.
Bit će teško dobiti pristanak svih vlada. Bugarski premijer Rumen Radev rekao je da njegova zemlja ne može sudjelovati u paketu od 70 mlrd. eura (bugarska vlada). Češka, Mađarska i Slovačka izuzete su od financijskih obveza iz postojećeg zajma, a Merz od njih sada traži da preuzmu nove.
O proračunu su vlade već podijeljene. Države koje uplaćuju više u proračun EU-a nego što iz njega dobivaju žele ga smanjiti, dok druge, poput Portugala, brane sredstva za regije i poljoprivredu (To Brief). Merzov uvjet dodaje drugi spor za pregovarački stol, prije nego što je riješen prvi.
Čak i saveznici Kijeva sumnjaju u tu taktiku. Poljski zamjenik ministra vanjskih poslova Ignacy Niemczycki upozorio je 6. studenoga, prije nego što je pismo postalo javno, da bi spajanje pregovora o Ukrajini i proračunu moglo otežati dogovor (Euronews). Merz ne može računati na to da će vlade naklonjene Ukrajini podržati njegov pristup.
Zamrznuta ruska državna imovina često se spominje kao način da se nacionalni proračuni poštede troška. Belgija, međutim, traži da druge vlade podijele rizik takvog rješenja jamstvima koja poslije ne bi mogle povući (Belgijski parlament). Time se pitanje u praksi vraća na nacionalni novac i na to tko jamči za njega.
Za kasnije godine nacrt proračuna Europske komisije predviđa pričuvu za Ukrajinu, ograničenu na 88,9 mlrd. eura prema cijenama iz 2025. (nacrt uredbe). Taj bi se novac počeo izdvajati 2028., pa ne može pokriti manjak u 2027. Objavljeni ulomci ne govore smatra li Merz tu pričuvu dovoljnom za godine nakon toga.
Merz je financiranje Ukrajine pretvorio iz zajedničkog cilja u uvjet za dogovor o proračunu. Uvjet podupire prijetnjom vetom koji bi doista mogao iskoristiti, premda bi time odgodio i potrošnju za koju se Berlin zauzima. Nije rekao tko bi koliko platio. Dok se to ne utvrdi, dodatnih 70 mlrd. eura (Europska komisija) ostaje zahtjev bez razrađenog računa.
Details about this article
- Model:
- claude-opus-5-5
- Generated:
- 11/10/2026, 1:58:11 AM
- Pipeline run:
- eu_pipeline_20261110_005009
- Watermark:
- SynthID (Google's invisible watermark)
- Human review:
- None before publication