Blokada plovidbe na Bliskom istoku prijeti njemačkim tvornicama automobila dok zalihe maziva kopne

Njemačke tvornice automobila mogu imati sastavljene motore, karoserije i baterije, a da ipak ne mogu isporučiti nijedno vozilo. Nedostaje sitna, ali nezamjenjiva karika: sintetičko motorno ulje. Europa je 72 posto baznih ulja skupine III, od kojih se proizvode specijalizirana maziva za nova vozila, nabavljala iz rafinerija u Perzijskom zaljevu koje su sada zatvorene ili odsječene blokadom (Focus). Prema Argus Mediji, europske zalihe mogle bi presušiti već početkom lipnja (Motorcycles News).

Hormuški tjesnac zatvoren je u praksi dulje od dva mjeseca. Sirova nafta nije neposredni problem: Njemačka iz Bliskog istoka dobiva samo 6 posto sirove nafte (Bundesregierung). Slaba točka su prerađeni i specijalizirani proizvodi: bazna ulja za maziva, ureja za gnojiva i sumpor za kemijsku industriju. Za njih nema brze zamjene, a gotovo svi prolaze kroz Hormuz. Zato se poremećaj širi od tvorničkih hala preko cijene gnojiva do hrane, a na kraju završava pred Europskom središnjom bankom.

Uska grla koja doista bole

Brent je 15. svibnja stajao 109 dolara po barelu, oko 45 posto više nego prije krize (MarketScreener). No talijanski primjer pokazuje zašto sama sirova nafta ne objašnjava problem. Italija iz Zaljeva uvozi samo 10 posto sirove nafte, ali kroz te vode stiže 25 posto njezinih prerađenih naftnih proizvoda (Corriere della Sera, Banca d'Italia). Upravo u toj razlici između izloženosti sirovoj nafti i izloženosti prerađenim proizvodima koncentrira se gospodarska šteta.

Cijena ureje u Europi skočila je u nekoliko tjedana s 380 na 1.000 eura po toni (Confagricoltura via Open.Online). U Poljskoj tona ureje sada vrijedi koliko 3,5 tona pšenice, dvostruko više nego lani prema tom omjeru (Agroprofil). Njemački proizvođači automobila žurno traže druge izvore maziva; ako ih ne nađu, slijede skraćeno radno vrijeme i zaustavljene proizvodne linije (Kettner Edelmetalle). Institut ifo navodi da je u travnju 13,8 posto njemačkih industrijskih poduzeća imalo teškoće s nabavom, više nego dvostruko u odnosu na siječanj (n-tv).

Tko plaća, i zašto ne jednako

Ukupna inflacija u eurozoni u travnju je dosegnula 3,0 posto. Glavni pogon bile su cijene energije, koje su porasle 10,9 posto u odnosu na prošlu godinu (Eurostat). Temeljna inflacija, koja isključuje energiju i hranu, ostala je na 2,2 posto, što znači da se šok još nije u potpunosti prelio u plaće i usluge.

Razlike među državama velike su. Rumunjska se suočava s inflacijom iznad 10 posto. Talijanske udruge potrošača procjenjuju da će kućanstva ove godine zbog skuplje energije i hrane platiti 926 do 1.225 eura više (Adnkronos). U Poljskoj je dizel gotovo 60 posto skuplji nego lani (Money.pl), a gorivo sada čini 45 do 50 posto operativnih troškova prijevozničkih tvrtki (Visline). Najteže prolaze zemlje koje ovise o uvozu fosilnih goriva, imaju niže trošarine pa se promjene cijena brže prenose na potrošače, te slabije valute koje poskupljuju robu denominiranu u dolarima.

Zamka za Europsku središnju banku

Europska središnja banka u travnju je zadržala depozitnu kamatnu stopu na 2,00 posto, ali Christine Lagarde rekla je novinarima da se o mogućem povećanju raspravljalo „opsežno” (ECB). Bloombergova anketa sada u cijene ugrađuje dva povećanja od po 25 baznih bodova, u lipnju i rujnu (Bloomberg). Predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel otvoreno gura taj smjer: „Nitko ne voli povećavati kamatne stope kad je rast slab. Ali naš je mandat stabilnost cijena” (Finanznachrichten).

Više kamatne stope neće pojeftiniti naftu. One će usporiti gospodarstvo koje je već pod pritiskom. Nepovoljni scenarij Banke Italije predviđa inflaciju u eurozoni od 4,5 posto i rast od -0,5 posto ako se sukob produlji (Banca d'Italia). Svjetska banka opisuje ovaj poremećaj kao „najveći prekid opskrbe u povijesti globalnog naftnog tržišta” (World Bank).

FAO upozorava da skok cijena gnojiva do uroda stiže s odgodom od šest do devet mjeseci (Open.Online). Učinak na pšenicu i kukuruz vidjet će se između kolovoza 2026. i veljače 2027. Ni infrastruktura ne nudi brzo rješenje: zaobilazni naftovod Ujedinjenih Arapskih Emirata neće donijeti dodatne kapacitete prije 2027. (CNBC). Europske strateške zalihe za 90 dana ublažavaju udar, ali se troše, a ne obnavljaju. Kako ocjenjuje Chatham House, „hormuški inflacijski šok tek počinje” (Chatham House). Odluka Europske središnje banke u lipnju pokazat će koju je cijenu europska politika spremna prihvatiti: dulju inflaciju ili namjerno usporavanje rasta povrh vanjskog šoka.