Crna Gora zatvorila tri poglavlja, Hrvatska traži rješenja

Crna Gora 12. listopada privremeno je zatvorila još tri poglavlja u pregovorima o članstvu u Europskoj uniji: ekonomska i monetarna politika, statistika te socijalna politika. Time je zatvorila 21 od 33 otvorena poglavlja (Vijeće Europske unije, Europska komisija). Hrvatska, susjedna članica čija je suglasnost potrebna za zatvaranje svakog poglavlja, objavila je zahtjeve koje želi riješiti prije ulaska Crne Gore u EU. U javno dostupnim dokumentima nema potvrde da je Zagreb blokirao neko od poglavlja koja su još otvorena.

Pregovaračko poglavlje obuhvaća područje u kojem kandidatkinja mora dokazati da može provoditi pravila EU-a. „Privremeno zatvaranje” znači da su se strane zasad usuglasile, ali Unija poglavlje može ponovno otvoriti sve dok ne bude sklopljen cjelovit sporazum o pristupanju (Europska komisija). Crnogorski premijer Milojko Spajić želi zatvoriti preostala poglavlja do kraja 2026., potpisati pristupni ugovor 2027. i uvesti zemlju u članstvo 2028. (Vlada Crne Gore).

Što traži Zagreb

Većina hrvatskih zahtjeva odnosi se na rat iz 1990-ih. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova traži odštetu za bivše zatočenike logora Morinj, zaštitu spomen-ploče u tom logoru, odgovore o sudbini 14 nestalih osoba i procesuiranje ratnih zločina (Ministarstvo vanjskih i europskih poslova). Zagreb traži i rješavanje imovinskih zahtjeva hrvatskih obitelji.

Ostali zahtjevi pokazuju koliko daleko može sezati popis otvorenih bilateralnih pitanja. Hrvatska traži da se preimenuje kotorski bazen nazvan po Zoranu Gopčeviću, da se nastave pregovori o morskoj granici te da joj se vrati školski brod Jadran, za koji tvrdi da je njezino vlasništvo. Pregledani izvori ne donose odluku o vlasničkom sporu. Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman odbacuje riječ „blokada” i kaže da Hrvatska inzistira na temeljnim pitanjima (HRT).

Europska komisija procjenjuje napredak kandidatkinje i preporučuje kada je poglavlje spremno za zatvaranje, ali ga ne može zatvoriti sama. Prema pregovaračkom okviru za Crnu Goru iz 2012., prije toga moraju se složiti sve države članice EU-a (pregovarački okvir). Hrvatska ima još jedan glas i na kraju postupka: članak 49. Ugovora o Europskoj uniji propisuje da svaka država članica mora odobriti prijam nove članice i ratificirati pristupni ugovor (EUR-Lex).

Dio hrvatskih zahtjeva podudara se s onim što traži i sama Unija. U izvješću za 2025. Europska komisija razmatrala je kako Crna Gora postupa u predmetima ratnih zločina u okviru 23. poglavlja, koje obuhvaća vladavinu prava, sudove i temeljna prava (izvješće Komisije). Pregovarački okvir iz 2012. traži dobrosusjedske odnose i mirno rješavanje graničnih sporova, ali ne određuje kome pripada brod ni kako se zove bazen (pregovarački okvir).

Prijavljeni prigovori, ali nepotvrđene blokade

Najšira tvrdnja pojavila se 24. rujna, kad je Euronews izvijestio da Hrvatska blokira četiri poglavlja: prometno (14), pravosuđe i temeljna prava (23), pravosuđe i sigurnost (24) te vanjsku politiku (31) (Euronews). Kasniji izvještaji tu su sliku suzili. Crnogorski portal Vijesti u srpnju je pisao o prigovoru na prometno poglavlje, ali je 9. listopada ocijenio da njegov status nije jasan (Vijesti). Crnogorski javni servis RTCG u listopadskom pregledu osam hrvatskih zahtjeva njih šest povezuje s 23. poglavljem, a pitanje broda i granice s 31. poglavljem (RTCG).

Službeni zapisi govore još manje. U zapisniku Vijeća EU-a od 12. listopada navedena su zatvorena poglavlja, dok je prometno i dalje otvoreno, bez navedenog razloga (Vijeće Europske unije). Na 24. poglavlje Crna Gora mora odgovoriti i zbog prepreka koje je utvrdila sama Unija, među ostalim uskladiti viznu politiku s pravilima EU-a (procjena Komisije). Navedeni izvori ne potvrđuju da Hrvatska trenutačno blokira to poglavlje. Sama činjenica da je poglavlje otvoreno nije dokaz veta.

Slučaj Crne Gore važan je i za druge kandidatkinje. Europska komisija 6. listopada predložila je da se za odluke tijekom pregovora, ali ne i za konačni prijam, uvede glasovanje kvalificiranom većinom, pri kojem nijedna država ne može sama zaustaviti odluku (komunikacija Komisije). Za konačni prijam članak 49. i dalje traži suglasnost svih vlada. Druge kandidatkinje već poznaju taj rizik: bugarski zahtjevi prema Sjevernoj Makedoniji uneseni su u pregovarački okvir EU-a iz 2022., pa je bilateralni spor postao uvjet pristupanja (OSW).

Zagreb je 12. listopada pristao na zatvaranje triju poglavlja, kao i sve ostale članice EU-a (Vijeće Europske unije). Prema posljednjim izvještajima, hrvatski se zahtjevi uglavnom odnose na 23. i 31. poglavlje (RTCG). Hrvatska inzistira na bilateralnim zahtjevima i ima glasove kojima može utjecati na zatvaranje svakog poglavlja i na konačnu odluku o članstvu. Dostupni zapisi, međutim, ne potvrđuju da je tim glasovima blokirala neko od poglavlja koja su još otvorena.