Napad na Moskvu otkrio manjak presretača

U noći s 19. na 20. rujna Ukrajina je izvela najveću operaciju napada bespilotnim letjelicama dugog dometa na Rusiju, dosegnuvši Moskvu i više od deset drugih regija. Ruski dužnosnici nazvali su je najvećim napadom ikad izvedenim na glavni grad (ABC News, NPR). U rafineriji nafte Kapotnja, otprilike 15 kilometara od Kremlja, izbili su požari. Četiri moskovske zračne luke privremeno su zatvorene. Dvije su osobe poginule, a oko 400 stanovnika evakuirano je nakon što je bespilotna letjelica pogodila stambenu zgradu u Moskovskoj oblasti (The Irish Times).

Operacija je pokazala da Ukrajina sve uspješnije napada duboko unutar Rusije oružjem koje sama proizvodi. No najdramatičnija tvrdnja koja se nakon napada proširila, da je balistička raketa probila moskovsku protuzračnu obranu, zasad nije potvrđena. Ono što potvrđena šteta doista razotkriva jest problem koji Europa još nije riješila: jaz između broja presretača koje može proizvesti i napada koje Ukrajina mora izdržati uoči zime.

Što je potvrđeno, a što se proširilo bez dokaza

Moskovski gradonačelnik Sergej Sobjanjin rekao je da je pri prilasku glavnom gradu uništeno 450 bespilotnih letjelica. Rusko Ministarstvo obrane tvrdilo je da ih je na području cijele zemlje presretnuto 1.110. Te se brojke odnose na različita područja i razdoblja, a nijedna nije neovisno provjerena (ABC News, NPR). Predsjednik Volodimir Zelenski naveo je deset korištenih oružanih sustava, među njima bespilotne letjelice i projektile domaće proizvodnje, ali nije rekao koje je oružje pogodilo koju metu (Los Angeles Times).

Glavni stožer ukrajinske vojske tvrdio je da su pogođene određene prerađivačke jedinice rafinerije Kapotnja. Budući da operater to nije potvrdio, nije poznato koliko je proizvodnja bila pogođena.

Tvrdnja o balističkoj raketi primjer je u kojem je izvještavanje otišlo dalje od dokaza. Sekundarni izvori zaključili su da se Zelenskijevo spominjanje sustava „Pelikan” odnosi na balističku raketu kratkog dometa FP-7 tvrtke Fire Point, a zatim su je povezali s napadom na Moskvu. Prema Charter97, prijavljeni domet FP-7 od približno 200 do 350 kilometara nije dovoljan za udaljenost od oko 500 kilometara između područja pod ukrajinskim nadzorom i glavnog grada. Nema geolociranih ostataka rakete, satelitskih snimki ni službene ukrajinske potvrde da je balistička raketa pogodila Moskvu. Ni tvrdnja o „slijepom koridoru”, navodno otvorenom potiskivanjem ruske protuzračne obrane u blizini Voronježa, nema potvrdu u pronađenim ostacima ili radarskim podacima. Dokazi potvrđuju masovni napad bespilotnim letjelicama, ali ne i uspješan balistički napad na Moskvu.

Prava je priča europski manjak presretača

Za Europu je napad manje važan zbog onoga što je pokazao o ukrajinskim napadačkim sposobnostima, a više zbog onoga što je razotkrio o obrani. Njemačka je Ukrajini isporučila tri potpuna sustava protuzračne obrane Patriot i dodatne lansere, ali ministar obrane Boris Pistorius nove je isporuke uvjetovao brzom američkom zamjenom kako bi se očuvala pokrivenost NATO-a (Bundesregierung, Deutschlandfunk). Njemačka i saveznici zajednički su osigurali približno 35 presretača Patriot, otprilike količinu koju može potrošiti jedan napad velikog intenziteta (Tagesschau).

Francuska i Italija obvezale su se isporučiti bitnice sustava SAMP/T, koji zajednički proizvode, kao i projektile presretače Aster. No proizvođaču MBDA i dalje treba manje od 18 mjeseci za svaku narudžbu, čak i nakon ubrzavanja proizvodnje (MBDA). Napredni presretači proizvode se godinama. Napadačke bespilotne letjelice mogu se izraditi za nekoliko tjedana.

Ta razlika objašnjava zašto se proizvodnja u Njemačkoj usmjerava prema jeftinijem oružju. U blizini Münchena tvrtka Auterion i ukrajinski partner Airlogix početkom su mjeseca pokrenuli serijsku proizvodnju više od 5.000 borbenih bespilotnih letjelica na temelju ugovora vrijednog približno 300 milijuna eura (Die Zeit). Proizvodnja je počela 3. rujna, ali nije poznato je li koja od tih letjelica na vrijeme stigla u Ukrajinu za napad na Moskvu. Dostupni izvještaji ne navode tko je, osim dviju kompanija, naručio ili financirao ugovor.

Što će zima staviti na kušnju

Rusija ne mora ponoviti ukrajinske napade velikih razmjera da bi nanijela veću štetu. Institut za proučavanje rata (ISW) početkom je rujna zabilježio kombinirane napade sa 108 i 149 bespilotnih letjelica i projektila (ISW). Ruski napadi na energetski sustav već su se usmjerili prema manjim električnim trafostanicama, koje je teže braniti (OSW). Ukrajina preko sinkronizirane mreže koja je povezuje s europskim susjedima može uvoziti približno 2,1 GW, ali uvoz ne može nadomjestiti uništene proizvodne kapacitete (Green Deal Ukraina).

Ukrajina je pokazala da može organizirati velik napad različitim vrstama oružja i dosegnuti branjene ciljeve duboko u Rusiji. Europski se praktični problem nalazi na drugoj strani tog odnosa: u nesrazmjeru između broja presretača koje može isporučiti i broja napada s kojima će se Ukrajina suočiti u mjesecima koji dolaze.