Snage NATO-a bez obrane dok neidentificirani dronovi probijaju zračni prostor šest članica Saveza

U dva svibanjska tjedna 2026. dronovi su ušli, pali ili odlutali na teritorij najmanje šest članica NATO-a. Ukrajinska morska bespilotna letjelica s eksplozivom završila je u špilji u Grčkoj. Ruski udarni dronovi pogodili su ciljeve 50 kilometara od slovačke granice. Finska je dvaput u 48 sati podizala borbene zrakoplove zbog zvukova neidentificiranih dronova. Europska protuzračna obrana, građena za zrakoplove i projektile, ima prazninu koju postojeći zakoni i vojna pravila ne mogu zatvoriti.

Što je pokazala Aurora 26

Najoštrije upozorenje došlo je iz samog Saveza. Tijekom vježbe Aurora 26 na Gotlandu, održane od 27. travnja do 13. svibnja uz oko 18.000 vojnika iz 13 zemalja, švedske su postrojbe namjerno raspoređene bez opreme za suzbijanje dronova kako bi se provjerilo koliko su izložene. Dvadesetčetverogodišnji ukrajinski pilot FPV drona s pozivnim znakom „Tarik” rezultat je sažeo bez ublažavanja: „Vježbu su zaustavili tri puta kako bi vojnici shvatili što trebaju učiniti bolje, ali da je ovo bilo stvarno, svi bi bili mrtvi” (TV4, Omni).

Švedski vrhovni zapovjednik Michael Claesson bio je izravan: „Sve zapadne vojske moraju vrlo brzo naučiti kako voditi operacije s dronovima i protiv dronova, a najbrži je način slušati Ukrajince” (United24 Media). Američki brigadni general Curtis King potvrdio je istu prazninu: „Još nismo ondje” (AviacionLine).

Vježba je pokazala problem teži od pojedinačnog prelaska granice: kopnene snage NATO-a nemaju doktrinu, sustave otkrivanja ni dovoljno uvježbane operatore za bojište na kojem su jeftini dronovi glavno sredstvo ubijanja.

Pravni zid na granici

Ruski napadi dronovima na Užhorod u zapadnoj Ukrajini 13. svibnja pogodili su područje udaljeno manje od 50 kilometara od slovačkog teritorija. Slovačka je nakon toga zatvorila sve granične prijelaze s Ukrajinom (Topky.sk).

Napadi su otvorili pravni problem jednako koliko i vojni. Predsjednik Peter Pellegrini zatražio je hitan zakon koji bi slovačkoj vojsci omogućio rušenje dronova u mirnodopskim uvjetima, što sadašnji propisi ne dopuštaju izvan proglašenog ratnog stanja (TA3). Slična ograničenja imaju i mnoge druge članice NATO-a. Rumunjska je 2025. donijela ovlast za rušenje dronova u miru, ali taj zakon još nije iskušan u praksi, a zajednički okvir Saveza ne postoji.

U Finskoj je zvuk drona iznad mjesta Lemi, 30 kilometara od ruske granice, u noći 17. svibnja pokrenuo potragu helikopterom. To se dogodilo samo 48 sati nakon što je zračna luka Helsinki-Vantaa bila zatvorena zbog odvojene prijetnje dronom. Ni u jednom slučaju letjelica nije pronađena, ali ministarstvo obrane potvrdilo je „pojačani nadzor” uz istočnu granicu (Yle).

Grčki ribari pronašli su 7. svibnja u špilji blizu Lefkade naoružani ukrajinski morski dron tipa Magura, s eksplozivom i komunikacijskim sustavom Starlink. Ministar obrane Nikos Dendias javno ga je označio kao ukrajinski i zatražio objašnjenje od Kijeva. Ukrajina je javno zanijekala odgovornost, ali je, prema izvješću Sky Greecea, neformalnim diplomatskim kanalima ipak priznala povezanost s letjelicom (The Toc, Capital.gr).

Rizik atribucije

Najveći rizik od eskalacije leži u utvrđivanju odgovornosti. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha upade u baltički zračni prostor pripisuje „ruskom elektroničkom ratovanju koje namjerno preusmjerava ukrajinske dronove” (RBC Ukraine). Razlika između ometanja GPS-a, dokazane ruske sposobnosti koja izaziva poremećaje na širem području, i namjernog usmjeravanja dronova prema određenim ciljevima na teritoriju NATO-a politički je golema. Prvo je uskraćivanje prostora. Drugo bi značilo neprijateljski čin protiv teritorija Saveza.

O toj razlici ovisi ostaju li upadi dronova na razini članka 4. Sjevernoatlantskog ugovora, prema kojem svaka članica može zatražiti konzultacije, ili se približavaju članku 5., klauzuli o kolektivnoj obrani. Simulacija CEPA-e iz travnja 2026. zaključila je da je aktiviranje članka 5. za hibridne incidente s dronovima politički i dalje malo vjerojatno, ali da su konzultacije prema članku 4. realna mogućnost (CEPA). U Latviji je vlada već pala nakon što nije presrela dron koji je pogodio skladište goriva u Rezekneu (Defense News).

Rumunjska i Ukrajina pregovaraju o bilateralnom protudronskom štitu, uključujući zajedničku tvornicu dronova i prijenos ukrajinskog znanja, a dovršetak dogovora očekuje se do kolovoza (Economica.net). Nova mađarska vlada stranke Tisza pozvala je ruskog veleposlanika nakon napada na Zakarpatje, što vlada Viktora Orbána nije učinila u četiri godine (Telex). To su bilateralni odgovori, improvizirani od države do države. Dok članice NATO-a čekaju zajedničku doktrinu i pravni okvir za obranu od dronova, svaka piše vlastita pravila za prijetnju koja granice ne priznaje.