Nausėda ruši litavsku nuklearnu zabranu

The legal infrastructure of the Seimas meets the concrete reality of a frontline state.
Kompozicija slike · tobriefČlanak 137. litavskog ustava ima dvije zabrane: na teritoriju Litve ne smije biti oružja za masovno uništenje, a zabranjene su i strane vojne baze. Predsjednik Gitanas Nausėda sada želi da se cijeli članak izbriše. Nakon sastanka s čelnicima parlamentarnih klubova 2. srpnja rekao je da se gotovo svi slažu kako je odredba zastarjela. Njegov prijedlog nije izmjena, nego potpuno ukidanje.
Promjena litavskog ustava traži dva odvojena glasovanja u Seimasu, litavskom parlamentu. U oba mora glasovati najmanje 94 od ukupno 141 zastupnika, a između dvaju glasovanja moraju proći najmanje tri mjeseca. Vladajuća koalicija ima 75 mjesta. Načelna suglasnost šefova klubova jedno je; dvaput okupiti ustavnu većinu sasvim je drukčiji posao.
Klauzula o kojoj se manje govori
Većina rasprave usredotočena je na zabranu nuklearnog oružja. No isti članak zabranjuje i strane vojne baze, iako Litva već prima znatne savezničke snage. Njemačka ondje do kraja 2027. planira rasporediti brigadu od oko 5.000 vojnika. Nedavne NATO-ove vježbe dovele su na litavsko tlo još tisuće vojnika.
Članak 137. napisan je 1992., u trenutku kada je cilj bio osigurati odlazak sovjetskih snaga. Tekst se od tada nije mijenjao, ali se sigurnosna praksa promijenila. Nema javno iznesenog pravnog objašnjenja smatraju li se rotacijska saveznična raspoređivanja nečim različitim od trajnih „stranih vojnih baza” ili je praksa jednostavno prerasla ustavni tekst. Brisanje članka 137. uklonilo bi tu nejasnoću, ali litavski čelnici zasad nisu javno tvrdili da im sadašnja formulacija stvara operativne probleme.
Pravni prostor, ne nuklearno oružje
Vršitelj dužnosti ministra obrane Robertas Kaunas ukidanje zabrane opisao je kao način da Litva može koristiti puni raspon NATO-ovih sposobnosti. Nausėda je rekao da nema neposrednih planova za skladištenje nuklearnog oružja i da bi Litva ostala unutar Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, globalnog sporazuma koji posjedovanje nuklearnog oružja priznaje samo pet država (Internazionale/Reuters).
Brisanje ustavne odredbe uklanja jednu zapreku, ali ne i ostale. NATO-ov model nuklearnog dijeljenja počiva na američkoj kontroli nad oružjem, zrakoplovima dvostruke namjene, obučenim posadama i savezničkom planiranju. Takav aranžman danas postoji samo u malom broju zapadnoeuropskih država. Premještanje oružja istočnije tražilo bi ojačana skladišta, modernizaciju baza, američku certifikaciju posada za rukovanje nuklearnim streljivom i zapovjedni lanac koji određuje tko odobrava uporabu. Takva se infrastruktura gradi godinama. Zasad se nije pojavila potvrđena odluka SAD-a ili NATO-a o razmještanju nuklearnog oružja u Litvi (CNBC).
Litva nije jedina koja to otvara
Finska je vlastitu zabranu nuklearnog oružja ukinula 17. lipnja, parlamentarnim glasovanjem 125 prema 61. Finski dužnosnici tvrdili su da nema plana za mirnodopsko baziranje. No parlamentarna rasprava pokazala je stvarno neslaganje oko toga jača li uklanjanje pravnih ograničenja odvraćanje ili samo izaziva protumjere bez stvaranja uporabive vojne sposobnosti.
Čelnik poljskog Ureda za nacionalnu sigurnost rekao je da je ulazak u nuklearno dijeljenje stvarna mogućnost, uz najavljene razgovore s Washingtonom. Rzeczpospolita je litavski potez smjestila u širi pritisak istočnog krila NATO-a za jednak status u politici odvraćanja. No širenje nuklearnog dijeljenja tražilo bi odluke NATO-ove Skupine za nuklearno planiranje, savezničkog tijela u kojem se raspravlja o nuklearnom držanju, a ne samo nacionalne pravne promjene.
Litavski argument lako je razumjeti: država na prvoj crti NATO-a ne želi si ustavom unaprijed zatvoriti savezničke mogućnosti prije nego što kriza izbije. Suprotan argument jednako je konkretan: pravna mogućnost bez infrastrukture, zrakoplova, obučenih posada i američke odluke o razmještanju ostaje politički signal, a ne vojna sposobnost. Hoće li ukidanje članka 137. promijeniti NATO-ovo držanje ili samo litavski pravni rječnik, ovisit će o glasovima u Vilniusu i odlukama koje nijedna saveznička prijestolnica još nije javno objavila.
How was this article?
Help us get better
Help us get better
Details about this article
- Model:
- claude-opus-4-6
- Generated:
- 7/3/2026, 10:17:55 AM
- Pipeline run:
- eu_pipeline_20260703_084055
- Watermark:
- SynthID (Google's invisible watermark)
- Human review:
- None before publication