Neutralna Irska vodi obrambeni dnevni red EU-a

Irska je 1. srpnja preuzela rotirajuće predsjedanje Vijećem Europske unije. Sljedećih šest mjeseci Dublin će voditi ministarske sastanke, određivati redoslijed rasprava i pisati kompromisne prijedloge za svih 27 država članica (Vijeće).

Mandat će obilježiti tri pregovora: obrambena potrošnja, potpora Ukrajini i novi višegodišnji financijski okvir, odnosno sedmogodišnji proračun Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine (European Movement Ireland). Irska može utjecati na ritam i formulacije tih razgovora, ali ne može sama odrediti ishod.

Granice predsjedanja jasno su postavljene ugovorima. Vanjska politika ostaje u rukama visokog predstavnika Europske unije, glavnog dužnosnika bloka za vanjsku i sigurnosnu politiku, a ne rotirajućeg predsjedništva (Vijeće za vanjske poslove). Europska komisija, izvršno tijelo Unije, zadržava isključivo pravo predlaganja zakonodavstva (Komisija), dok šefovi država i vlada u Europskom vijeću određuju strateški smjer (Europsko vijeće). Upravo razlika između onoga čime predsjedništvo upravlja i onoga što Europa mora odlučiti odredit će irski semestar.

Što predsjedatelj stvarno radi

Predsjedništvo vodi sastanke u devet od deset područja u kojima se okupljaju ministri država članica; vanjski poslovi jedina su iznimka. Dublin, međutim, upravlja radnim mehanizmom ispod političke razine. Kada prijedlog o financiranju obrane dođe pred Vijeće, irski tim sastavlja kompromisni tekst, određuje redoslijed rasprave i procjenjuje kada tehnički spor treba podignuti na ministarsku razinu.

Ta je uloga važnija nego što se na prvi pogled čini. Sposobno predsjedništvo može pregovore pomaknuti mjesecima unaprijed; pasivno ih može ostaviti da stoje. Dublin je predsjedanje predstavio kao veliku nacionalnu odgovornost. RTÉ je pritom podsjetio na bitno ograničenje: od Irske se očekuje da gura zajednički europski posao, a ne da irske preferencije postanu početna točka europske obrambene politike.

Kako glavni gradovi čitaju Dublin

Irska vojna neutralnost pravno je ne sprečava da predsjeda Vijećem. Političko pitanje glasi drukčije: vjeruju li joj druge članice da može voditi pregovore o obrani u trenutku kada su obrana i Ukrajina u središtu europske politike?

Rumunjska je taj prigovor izrekla najizravnije. Prema HotNewsu, jedna od vojno najslabijih članica Unije preuzima predsjedanje upravo u semestru kojim će dominirati sigurnost. Adevărul je dodao važnu institucionalnu napomenu: predsjedništvo organizira rad Vijeća, ali ne određuje politiku. U istočnim članicama, što se vidi i u rumunjskom i u poljskom tisku, bojazan je da bi neutralni predsjedatelj mogao razvodniti kompromisne formulacije u trenutku kada one traže brzinu.

Poljska gleda na konkretne isporuke: predloženi europski instrument za financiranje obrane, nove sankcije protiv Rusije i proračunski sukob između neto uplatiteljica, država koje u proračun Unije uplaćuju više nego što iz njega primaju, i članica koje traže više novca za sigurnost (Euronews PL). Varšava ne traži uvjeravanja, nego rezultate.

Njemačka irski semestar prije svega vidi kao proračunski pregovor. Berlin traži velika smanjenja u sljedećem dugoročnom proračunu Unije, dok istodobno ne želi isti stupanj štednje primijeniti na vlastito ponovno naoružavanje (Berliner Zeitung, Bundestag). Irska će zato morati tražiti dogovor između njemačkog fiskalnog opreza i zahtjeva drugih glavnih gradova za kohezijskim novcem, poljoprivrednom potporom i ulaganjima u obranu.

Proračun je najteži dio pregovora jer višegodišnji financijski okvir traži jednoglasnost: svaka država članica može blokirati dogovor. Zbog toga irska kontrola nad rokovima i formulacijama ima stvarnu težinu, ali Dublin ne može nametnuti rješenje. Kod sankcija, koje se donose kvalificiranom većinom, odnosno sustavom u kojem veće države imaju veću težinu, a pojedina članica ne može sama staviti veto, utjecaj predsjedatelja je slabiji jer presuđuju glasovi, a ne samo nacrt teksta.

Francuska otvara drukčiju nelagodu. Ouest-France nazvao je Irsku „poreznim utočištem za tehnološke divove” koje sada treba pomagati u njihovu reguliranju. Dublin je europsko sjedište velikih američkih tehnoloških kompanija, a istodobno predsjeda pregovorima Vijeća o digitalnoj i trgovinskoj politici. U odnosima EU-a i SAD-a, gdje se carine i tehnološka ulaganja sve više preklapaju, Irska vodi razgovore u kojima ima očit gospodarski interes.

Test do prosinca

Irsko predsjedanje mjerit će se time može li podijeljene nacionalne stavove pretvoriti u tekst koji ministri mogu prihvatiti. Može li Dublin sastaviti proračunski okvir koji će istodobno zadovoljiti njemački fiskalni oprez, istočnoeuropske sigurnosne zahtjeve i južnoeuropske potrebe za kohezijskim novcem? Može li održati zamah prijedloga za financiranje obrane i paketa sankcija, dok istodobno upravlja vlastitom neutralnošću i gospodarskim vezama?

Predsjedništvo Vijećem daje moć posrednika, ne zapovjednika. Hoće li to biti dovoljno, vidjet će se po tekstovima koje će Irska staviti pred ministre kada pregovori postanu konkretni.