Nicosia veže fond od €150bn uz ujedinjenje

Bezvizni režim, modernizirani trgovinski sporazum, suradnja u upravljanju migracijama i mogući pristup obrambenom fondu od 150 mlrd. eura: Europska unija ima nekoliko instrumenata kojima može nagraditi Tursku. Cipar želi da svaki od njih bude vezan uz napredak u ponovnom ujedinjenju otoka. Taj je zahtjev stigao u Bruxelles ovoga vikenda, dok je posebna izaslanica UN-a za Cipar Maria Angela Holguin ondje ispitivala što je Europska unija spremna staviti na stol (Cyprus Mail, Philenews).

Holguin je tri tjedna putovala između Nikozije, Ankare i Atene, pripremajući moguću konferenciju u formatu „pet plus jedan”: dvije ciparske zajednice, Grčka, Turska i Ujedinjena Kraljevina, uz glavnog tajnika UN-a Antónija Guterresa kao predsjedatelja. UN drži pregovarački okvir. No poticaji koji bi mogli promijeniti turski račun nalaze se u Bruxellesu, a pitanje treba li ih vezati uz Cipar dijeli europske prijestolnice.

Što Bruxelles može uskratiti

Europski pritisak na Tursku počiva na četiri područja. Prvo je trgovina: modernizacija carinske unije koja uređuje bescarinski protok robe. Drugo su putovanja: liberalizacija viznog režima za turske državljane, koja je i dalje nedovršena zbog neispunjenih mjerila (European Commission). Treće su migracije, odnosno dublja suradnja u upravljanju izbjegličkim tokovima. Četvrto je obrana: mogući pristup SAFE-u, novom instrumentu EU-a za obrambena ulaganja, poduprtom zajmovima do 150 mlrd. eura, koji je usvojen u svibnju 2025. (Council of the EU). Države izvan EU-a mogu koristiti SAFE samo uz odobrenje Vijeća, što znači da svaka članica može uložiti prigovor.

Osam poglavlja u turskom, već dugo blokiranom pristupnom procesu prema EU-u ostaje zamrznuto dok Ankara ne proširi svoj carinski sporazum i na Cipar (European Commission). Uvjeti za uskraćivanje koristi već postoje. Političko je pitanje hoće li ih netko doista aktivirati.

Nikozija povlači polugu

Ciparski predsjednik Nikos Christodoulides pokušavao je tijekom lipnja upravo to. S predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom razgovarao je o ulozi EU-a u naporima UN-a. Ministar vanjskih poslova Constantinos Kombos opisao je, prema Proto Themi, namjerno „povezivanje” europsko-turskih dosjea s pregovorima o rješenju ciparskog pitanja.

Pravni oslonac postoji. Čelnici EU-a dogovorili su u travnju 2024. da angažman prema Turskoj treba biti „postupan, razmjeran i reverzibilan” (European Council). Ta formulacija svakoj članici omogućuje da uspori dosje koji se odnosi na Tursku tvrdeći da uvjeti nisu ispunjeni. Cipar se sprema koristiti upravo taj prostor.

Francuska je dodatno ojačala poziciju Nikozije potpisivanjem sporazuma o obrambenoj suradnji s Ciprom početkom lipnja, čime produbljuje vojni pristup u istočnom Sredozemlju. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan javno se usprotivio tom potezu (Arab News). Pariz Cipar tretira kao sigurnosnog partnera, a Nikozija to partnerstvo pokušava pretvoriti u političku težinu u Bruxellesu.

Prijestolnice kojima treba Ankara

Ne žele sve vlade da se europske koristi za Tursku vežu uz ciparski dosje. Njemačkoj je Ankara potrebna za upravljanje migracijama, koordinaciju unutar NATO-a i stabilnost Bliskog istoka (Bundesregierung). Berlin kritizira Tursku zbog međunarodnog prava, ali ne želi opće zamrzavanje suradnje (taz). Italija ima sredozemne energetske i sigurnosne interese zbog kojih joj je Turska važna te se protivi tome da svaki europsko-turski dosje postane talac pregovora o ponovnom ujedinjenju.

Podjela je strukturna: države koje najviše ulažu u ciparsku uvjetovanost nisu iste one koje bi najizravnije osjetile gubitak turske suradnje.

Turski odgovor: ništa

Javna pozicija Ankare suprotna je polazištu UN-a, prema kojem je rješenje bizonalna i bikomunalna federacija, dakle jedna država s dvjema zajednicama. Tursko ministarstvo obrane tvrdi da je jedino održivo rješenje ono s dvije države (Proto Thema). Ministarstvo vanjskih poslova pokušaje zanemarivanja prava ciparskih Turaka naziva „neprihvatljivima” (Hürriyet Daily News). Kada je Turska isključila Cipar s pripremnih sastanaka za klimatski summit COP31, ministri EU-a ukorili su Ankaru, što je podsjetnik da se spor oko priznanja prelijeva na gotovo svaki bilateralni dosje (Internazionale/Reuters).

Ni jedna mjerodavna turska izjava dosad nije pokazala koju bi europsku korist Ankara bila spremna zamijeniti za pomak u pregovorima o ponovnom ujedinjenju.

Cipar kasnije ove godine preuzima rotirajuće predsjedanje Vijećem EU-a, što će Nikoziji dati kontrolu nad dnevnim redom sastanaka o obrani, migracijama i južnom susjedstvu. Dnevni red je važan: Cipar može odlučivati o tome što se raspravlja i kada. No ne može nametnuti glasovanje niti preglasati druge vlade. Vijeće sigurnosti UN-a raspravljat će o Cipru 16. srpnja (Cyprus Mail). Holguin se na otok vraća početkom srpnja.

UN drži pregovarački stol. Europska unija drži poticaje oko njega. Cipar ih pokušava spojiti, ali taj spoj vrijedi samo ako Ankara zaključi da je ponuđeni paket vrijedan cijene.