Devet zemalja traži odgodu graničnih provjera

Kad je Europska unija pokrenula novi digitalni sustav nadzora vanjskih granica Schengena, očekivalo se da će najveće poteškoće imati novije članice. Devet mjeseci poslije slika je obrnuta. Hrvatska, koja je u Schengen ušla tek 2023., tvrdi da Entry/Exit System (EES), odnosno sustav za elektroničko bilježenje ulazaka i izlazaka putnika, na njezinim granicama radi bez većih zastoja. Hitno popuštanje pravila od Bruxellesa sada traže Belgija, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Malta, Nizozemska i Portugal, uz Švicarsku (Euronews, Travel Tomorrow).

EES je zamijenio pečate u putovnicama elektroničkim zapisima za svakog putnika izvan EU-a koji ulazi u schengenski prostor ili iz njega izlazi. Pri prvoj registraciji granična policija uzima fotografiju lica i otiske prstiju (Uredba o EES-u). Sustav je počeo raditi u listopadu 2025. Pravila je donijela EU, zajedničku bazu podataka izgradila je i vodi europska agencija za velike informacijske sustave eu-LISA, ali stvarne provjere na zračnim lukama, lukama i kopnenim prijelazima provode nacionalne granične službe. Upravo ta podjela odgovornosti objašnjava zašto isti sustav u jednoj državi prolazi gotovo neprimjetno, a u drugoj stvara višesatne redove.

Pet sati na izlazu

Prva biometrijska registracija, prema francuskim operativnim procjenama, traje približno 60 do 90 sekundi po putniku (Le Monde). U normalnom prometu to zvuči podnošljivo. U ljetnom valu letova, kad se istodobno slijevaju stotine putnika izvan EU-a, svaka dodatna minuta pretvara se u lančani zastoj.

Francuske zračne luke prijavile su čekanja do pet sati i propuštene presjedajuće letove (Ouest-France). U berlinskoj zračnoj luci Brandenburg putnici izvan EU-a čekali su do dva sata, prema riječima direktorice Alette von Massenbach (Berliner Zeitung). Sličan pritisak osjećaju i grčke otočne zračne luke, osobito one koje primaju velik broj britanskih turista (The Guardian).

Problem je što za cijeli Schengen nema javno dostupnih, usporedivih podataka o vremenu čekanja, radu kioska ili stopama pogreške pri registraciji. Bez takvih brojki i tvrdnja da je riječ samo o „dječjim bolestima” i tvrdnja da se sustav raspada počivaju više na pojedinačnim primjerima nego na dokazima.

Što traži devet zemalja

Devet zemalja ne traži ukidanje EES-a. Zahtjev je uži: produljenje prijelaznog razdoblja koje je Europska komisija odobrila pri pokretanju sustava. To razdoblje graničnim službenicima dopušta da, u slučaju velikih gužvi, privremeno obustave uzimanje biometrijskih podataka, ali da ulaske i izlaske i dalje bilježe elektronički. Rok istječe 6. rujna (Connexion).

Europska komisija zasad odbija opću suspenziju. Njezin je argument da kašnjenja proizlaze iz manjka osoblja u državama članicama, a ne iz pogreške u zajedničkom sustavu (CNN Greece). Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović dodatno je ojačao tu tezu, poručivši da se Hrvatska pripremila i da nema većih problema. Za državu koja je godinama prolazila stroge schengenske provjere starijih članica, uz česta pitanja o sposobnosti čuvanja vanjske granice, poruka je jasna: sustav radi ondje gdje je država obavila pripremu.

Najžešća kritika dolazi s druge strane. Direktor Fraport Greecea Alexander Zinell ocijenio je da je EES pogrešno postavljen i da ga treba temeljito preurediti, uključujući uvođenje registracije prije putovanja umjesto obrade putnika tek na šalteru (The Guardian, Newsbeast). Grčke zračne luke pritom imaju i drugi problem: premalo obučenih graničnih policajaca. EES taj manjak nije stvorio, ali ga je učinio vidljivijim i skupljim u svakodnevnom prometu (Dnews).

Što odlučuje rujan

Rok 6. rujna prisiljava Komisiju na odluku. Ako prijelazno razdoblje istekne bez produljenja, svaki vanjski schengenski prijelaz morat će provoditi punu biometrijsku registraciju i u vršnom prometu. Ako Komisija popusti, uzimanje biometrijskih podataka u praksi će postati uvjetno, ovisno o gužvi. Time bi oslabila glavna svrha EES-a: pouzdan elektronički zapis o ulasku i izlasku svakog putnika izvan EU-a. Zastoji su već vjerojatno odgodili ETIAS, zaseban sustav odobrenja putovanja prije polaska, prema 2027., iako službeni vremenski plan EU-a i dalje navodi kraj 2026. (travel-europe.europa.eu, Euronews).

Pravna logika EES-a čvrsta je, a sigurnosni razlog razumljiv. Slobodno kretanje unutar Schengena politički može opstati samo ako se vanjska granica vodi dosljedno. No EU je napisala jedno zajedničko pravilo, a provedbu prepustila dvadeset i devet vrlo različitih zračnih luka, luka i graničnih prijelaza. Ista uredba zato proizvodi uredne provjere u Zagrebu i petosatne redove u Parizu. Taj jaz u provedbenoj sposobnosti sada je problem na koji Komisija mora odgovoriti.