Skip to main content
EU_PUBLIC_AFFAIRS07 / 18 · priča dana3 min · 583 riječi · 42 izvora

Nokia ulazi u vojni lanac odlučivanja

Napisao AIto brief AI · 5. srpnja 2026., 02:50
Kako je nastala

Civilian telecom infrastructure buries itself into the architecture of the modern kill chain.

Kompozicija slike · tobrief
tekst · 3 min čitanja

Finsko izvješće tvrdi da Nokijina 5G tehnologija već upravlja ukrajinskim vojnim dronovima duboko iza ruskih linija. Tu konkretnu tvrdnju zasad nije potvrdio nijedan javni izvor: ni Nokia, ni NATO, ni Pentagon. No širi proces na koji upućuje dobro je dokumentiran u više država i razvija se brže nego što ga europske institucije mogu urediti: civilne telekomunikacijske mreže postaju dio vojne infrastrukture, a još nije jasno tko tim sustavima zapovijeda, tko ih može isključiti, tko dopušta njihov izvoz i tko za njih odgovara.

Od baznih postaja do lanca napada

Nokia već otvoreno nudi vojne mreže zapadnim oružanim snagama (Yahoo Finance). Partnerstvo s Lockheed Martinom usmjereno je na američku vojsku i savezničke države, s 5G rješenjem prilagođenim otvorenoj arhitekturi koju traži Pentagon (Data Center Dynamics). Američko Ministarstvo obrane još je u strategiji iz 2020. 5G označilo kao prioritet modernizacije za zapovijedanje, logistiku i raspršene vojne operacije.

NATO taj koncept već iskušava na terenu. Španjolska u Lešťu u Slovačkoj, u sklopu Pilot projekta 5, postavlja prvu taktičku 5G mrežu Saveza, koja u stvarnom operativnom okruženju povezuje dronove, senzore, robote i sustave za obranu od dronova (Data Center Dynamics). Njemačka, Francuska i Nizozemska razvijaju vlastite inačice iste logike: Deutsche Telekom povezuje stupove mobilne mreže sa sustavima za obranu od dronova (finanzen.net), Francuska razvija oružje protiv jeftinih napadnih dronova (Le Monde), a Nizozemska želi da se u roku od pet godina više od polovice vojnih zadaća obavlja besposadnim sustavima (Tweakers).

U zapadnoj Europi civilna povezanost tako postupno postaje obrambena infrastruktura.

Ondje gdje dronovi već prelaze granice

Poljska i Rumunjska isti tehnološki pomak ne gledaju ponajprije kao industrijsku priliku, nego kao pitanje opstanka. Poljski ministar obrane javno je povezao moguće slanje MiG-ova 29 Ukrajini s pristupom ukrajinskom znanju o dronovima, čime se ratno iskustvo pretvara u pregovarački kapital (Wiadomości WP). Poljska državna obrambena skupina PGZ potpisala je sporazum o suradnji s ukrajinskom tvrtkom TAF Industries za proizvodnju dronova i protudronskih sustava (PAP Mediaroom).

Rumunjski slučaj pokazuje što se događa kada zapovjedna veza s dronom zakaže. Prema rumunjskom Ministarstvu obrane, od početka ruske invazije zabilježeno je približno 50 situacija povezanih s dronovima ili njihovim dijelovima na rumunjskom teritoriju (Agerpres). Nakon što je ukrajinski pomorski dron eksplodirao u luci Constanța, Rumunjska je zatražila da dronovi koji ulaze u njezine teritorijalne vode imaju unaprijed programirano samouništenje (Ziare.com). Stanovnici okruga Tulcea dobivali su hitna upozorenja o mogućem padu krhotina (Libertatea).

Za države na istočnom rubu NATO-a pitanje tko upravlja komunikacijskom vezom drona nije tehnička pojedinost nabave, nego pitanje javne sigurnosti.

Tko preuzima rizik?

Ne postoji jedna institucija koja upravlja ovim prijelazom. Uredba EU-a o robi s dvojnom namjenom, odnosno Uredba 2021/821, postavlja pravila za izvoz proizvoda koji mogu služiti i civilnim i vojnim svrhama, ali dozvole izdaju i nadzor provode nacionalna tijela (EUR-Lex). NATO testira mreže za bojište i određuje zahtjeve interoperabilnosti, ali ne piše izvozno pravo. Europska unija financira dronove i tehnologije dvojne namjene za Ukrajinu (Airforce Technology), no zapovijedanje na bojištu ostaje u nacionalnim ili ukrajinskim rukama. Francuski IFRI upozorava da Europa još ne može sama proizvesti i nadzirati dovoljno te tehnologije (IFRI).

Zato ključno pitanje odgovornosti ostaje otvoreno. Kada komunikacijski sustav civilnog podrijetla postane dio vojnog lanca koji vodi do napada, ili kada dron prijeđe granicu NATO-a zato što je izgubio zapovjednu vezu, tko odgovara: telekomunikacijski dobavljač, vojni operater, država koja je odobrila izvoz ili država koja sustav koristi? Ukrajina u stvarnom ratu provjerava može li europska civilna povezanost služiti kao vojna infrastruktura. Tehnologija se mijenja brže od pravila koja bi je trebala obuzdati.

How was this article?

Help us get better

Details about this article
Model:
claude-opus-4-6
Generated:
7/5/2026, 2:27:56 AM
Pipeline run:
eu_pipeline_20260705_005005
Watermark:
SynthID (Google's invisible watermark)
Human review:
None before publication
Learn more about our methodology