Skip to main content
EU_PUBLIC_AFFAIRS07 / 18 · priča dana3 min · 583 riječi · 42 izvora

Nokia ulazi u vojni lanac odlučivanja

✦
Napisao AIto brief AI · 5. srpnja 2026., 02:50
Kako je nastala

Civilian telecom infrastructure buries itself into the architecture of the modern kill chain.

Kompozicija slike · tobrief
tekst · 3 min čitanja

Finsko izvješće tvrdi da Nokijina 5G tehnologija već upravlja ukrajinskim vojnim dronovima duboko iza ruskih linija. Tu konkretnu tvrdnju zasad nije potvrdio nijedan javni izvor: ni Nokia, ni NATO, ni Pentagon. No širi proces na koji upućuje dobro je dokumentiran u više država i razvija se brže nego što ga europske institucije mogu urediti: civilne telekomunikacijske mreže postaju dio vojne infrastrukture, a još nije jasno tko tim sustavima zapovijeda, tko ih može isključiti, tko dopušta njihov izvoz i tko za njih odgovara.

Od baznih postaja do lanca napada

Nokia već otvoreno nudi vojne mreže zapadnim oružanim snagama (Yahoo Finance). Partnerstvo s Lockheed Martinom usmjereno je na američku vojsku i savezničke države, s 5G rješenjem prilagođenim otvorenoj arhitekturi koju traži Pentagon (Data Center Dynamics). Američko Ministarstvo obrane još je u strategiji iz 2020. 5G označilo kao prioritet modernizacije za zapovijedanje, logistiku i raspršene vojne operacije.

NATO taj koncept već iskušava na terenu. Španjolska u Lešťu u Slovačkoj, u sklopu Pilot projekta 5, postavlja prvu taktičku 5G mrežu Saveza, koja u stvarnom operativnom okruženju povezuje dronove, senzore, robote i sustave za obranu od dronova (Data Center Dynamics). Njemačka, Francuska i Nizozemska razvijaju vlastite inačice iste logike: Deutsche Telekom povezuje stupove mobilne mreže sa sustavima za obranu od dronova (finanzen.net), Francuska razvija oružje protiv jeftinih napadnih dronova (Le Monde), a Nizozemska želi da se u roku od pet godina više od polovice vojnih zadaća obavlja besposadnim sustavima (Tweakers).

U zapadnoj Europi civilna povezanost tako postupno postaje obrambena infrastruktura.

Ondje gdje dronovi već prelaze granice

Poljska i Rumunjska isti tehnološki pomak ne gledaju ponajprije kao industrijsku priliku, nego kao pitanje opstanka. Poljski ministar obrane javno je povezao moguće slanje MiG-ova 29 Ukrajini s pristupom ukrajinskom znanju o dronovima, čime se ratno iskustvo pretvara u pregovarački kapital (Wiadomości WP). Poljska državna obrambena skupina PGZ potpisala je sporazum o suradnji s ukrajinskom tvrtkom TAF Industries za proizvodnju dronova i protudronskih sustava (PAP Mediaroom).

Rumunjski slučaj pokazuje što se događa kada zapovjedna veza s dronom zakaže. Prema rumunjskom Ministarstvu obrane, od početka ruske invazije zabilježeno je približno 50 situacija povezanih s dronovima ili njihovim dijelovima na rumunjskom teritoriju (Agerpres). Nakon što je ukrajinski pomorski dron eksplodirao u luci Constanța, Rumunjska je zatražila da dronovi koji ulaze u njezine teritorijalne vode imaju unaprijed programirano samouništenje (Ziare.com). Stanovnici okruga Tulcea dobivali su hitna upozorenja o mogućem padu krhotina (Libertatea).

Za države na istočnom rubu NATO-a pitanje tko upravlja komunikacijskom vezom drona nije tehnička pojedinost nabave, nego pitanje javne sigurnosti.

Tko preuzima rizik?

Ne postoji jedna institucija koja upravlja ovim prijelazom. Uredba EU-a o robi s dvojnom namjenom, odnosno Uredba 2021/821, postavlja pravila za izvoz proizvoda koji mogu služiti i civilnim i vojnim svrhama, ali dozvole izdaju i nadzor provode nacionalna tijela (EUR-Lex). NATO testira mreže za bojište i određuje zahtjeve interoperabilnosti, ali ne piše izvozno pravo. Europska unija financira dronove i tehnologije dvojne namjene za Ukrajinu (Airforce Technology), no zapovijedanje na bojištu ostaje u nacionalnim ili ukrajinskim rukama. Francuski IFRI upozorava da Europa još ne može sama proizvesti i nadzirati dovoljno te tehnologije (IFRI).

Zato ključno pitanje odgovornosti ostaje otvoreno. Kada komunikacijski sustav civilnog podrijetla postane dio vojnog lanca koji vodi do napada, ili kada dron prijeđe granicu NATO-a zato što je izgubio zapovjednu vezu, tko odgovara: telekomunikacijski dobavljač, vojni operater, država koja je odobrila izvoz ili država koja sustav koristi? Ukrajina u stvarnom ratu provjerava može li europska civilna povezanost služiti kao vojna infrastruktura. Tehnologija se mijenja brže od pravila koja bi je trebala obuzdati.

Details about this article
Model:
claude-opus-4-6
Generated:
7/5/2026, 2:27:56 AM
Pipeline run:
eu_pipeline_20260705_005005
Watermark:
SynthID (Google's invisible watermark)
Human review:
None before publication
Learn more about our methodology →