Suđenje za Nord Stream bez odgovora o nalogodavcima

U srijedu, 14. listopada, u Hamburgu počinje prvo suđenje osobi optuženoj za sudjelovanje u sabotaži plinovoda Nord Stream 2022. (hamburški sud, dpa putem Die Zeita). Optuženi, ukrajinski časnik identificiran kao Serhii K., tereti se za ratni zločin. Suci mogu odlučiti o njegovoj krivnji i bez odgovora na pitanje tko je, ako itko, izdao nalog.

Što tužitelji tvrde da se dogodilo

Njemački savezni tužitelji tvrde da je K. pomogao predvoditi skupinu koja je unajmljenom jahtom isplovila s njemačkog otoka Rügen. Prema njihovoj verziji, članovi skupine postavili su eksplozivna punjenja s vremenskim mehanizmom na plinovode u blizini Bornholma, prije eksplozija 26. rujna 2022. (Savezni sud).

Tužitelji tvrde i da je djelovao u ime državnih tijela Ukrajine. U javnoj objavi ne navode ni ministarstvo ni dužnosnika (njemačko savezno državno odvjetništvo).

Nije objavljeno nikakvo priznanje. Slučaj se ponajprije temelji na podacima o putovanjima. Kad je u prosincu 2025. odlučio da K. ostane u pritvoru, njemački Savezni sud pozvao se na poljske granične podatke, putovnicu na lažno ime s njegovom fotografijom i vještačenje fotografija (odluka).

Njegovi odvjetnici osporavaju da ti podaci dokazuju kako je bio na moru. ZDF izvještava da ga nijedan otisak prsta ni podudaranje DNK analize ne povezuje s jahtom, a jedan od odvjetnika prenosi K.-ovu tvrdnju da je tada bio u Ukrajini (ZDF).

Jesu li plinovodi bili dopuštena meta?

Obrana ima i rezervni argument koji pogađa samu srž optužbe. Prema pravilima ratovanja, napad na civilni objekt (imovinu bez vojne uloge) može biti ratni zločin, dok napad na vojni cilj to ne mora biti. Optužba protiv K. može opstati samo ako se Nord Stream smatra civilnim objektom.

Njegovi odvjetnici zato pitaju jesu li plinovodi, koji su Rusiji donosili prihod tijekom invazije, mogli biti zakonit vojni cilj. Savezni sud odbacio je taj argument u fazi odlučivanja o pritvoru: zaključio je da posredni prihod od plina ne pretvara plinovode u vojne ciljeve (Savezni sud).

Na koja pitanja presuda ne mora odgovoriti

U Hamburgu se sudi K.-u, a ne Ukrajini. Suci su 30. rujna odbili zahtjev operatora plinovoda da se uključe u postupak kao pridruženi tužitelji (privatne stranke koje uz tužiteljstvo imaju vlastita procesna prava). Obrazložili su da se suđenje bavi postupanjem i krivnjom optuženika, a ne pripremom mogućih ruskih odštetnih zahtjeva protiv Ukrajine (hamburški sud).

Dokazi bi ipak mogli otkriti tragove o tome tko je izdao nalog. Novinari koji su proučili optužnicu navode da su presretnuti pozivi iz K.-ova pritvora u Italiji, u kojima je, prema izvješćima, dao naslutiti da nije djelovao sam i da ga je Kijev napustio (istraga koju je predvodio ARD).

Službeni stav Kijeva nije kategoričko poricanje. Ukrajinski glavni državni odvjetnik izjavio je 9. srpnja da ukrajinska istraga nije pronašla činjenice koje bi upućivale na sudjelovanje države te predložio zajedničku istragu s Njemačkom (Reuters).

Eksplozije nisu prekinule opskrbu Europe plinom jer su isporuke plinovodom Nord Stream 1 već bile obustavljene početkom rujna 2022. (Savezna agencija za mreže). Za Europu je važan pravni ishod, a njegova se težina vidi i u tome kako su dvije druge članice EU-a postupile prema drugom osumnjičeniku.

Njemačka traži izručenje navodnog ronioca Volodymyra Zhuravlova na temelju europskog uhidbenog naloga (mehanizma EU-a kojim se predaja osumnjičenika među državama članicama nastoji učiniti gotovo rutinskom). U listopadu 2025. sudac u Varšavi odbio ga je predati. Zaključio je da bi pretpostavljeni ukrajinski napad na infrastrukturu agresora mogao biti legitiman čin države, a ne kazneno djelo za koje treba suditi; premijer Donald Tusk već je ranije rekao da izručenje nije u poljskom interesu (PAP).

Hrvatska je postupila drukčije. Vijeće od troje sudaca odobrilo je izručenje Zhuravlova 18. rujna, a žalba je u tijeku (HRT, tportal).

Nijedan sud nije odlučivao o tome je li sabotaža bila kazneno djelo. Svaki je odlučio samo treba li osumnjičenika predati drugoj državi, a hrvatska odluka još se može promijeniti. Ipak, poljski sudac ocijenio je da bi ono što njemački tužitelji terete kao ratni zločin moglo biti legitiman čin. Svaka vlada čija država ima podmorske kabele i plinovode ima razloga pratiti kojem će se tumačenju prikloniti suci u Hamburgu.

Ako osude K.-a za ratni zločin, utvrdit će da je ukrajinski časnik napao civilnu infrastrukturu kršeći pravila ratovanja. Do takve presude mogu doći i bez utvrđivanja tko je navodno dao nalog. Njemački savezni tužitelji terete nekoga za usmjeravanje operacije, ali nisu rekli koga; ukrajinski glavni državni odvjetnik tvrdi da njegov ured nije pronašao dokaze o sudjelovanju države.