Jedno povećanje, četiri hipotekarna roka

Europska središnja banka (ECB), koja određuje kamatne stope za 20 država europodručja, 10. rujna povećala je ključnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, čime je stopa na depozite dosegnula 2,50 posto (odluka ECB-a). Predsjednica Banke Christine Lagarde odluku je opisala kao preventivnu. Ukupna inflacija potrošačkih cijena, koja obuhvaća energiju i hranu, u kolovozu je porasla na 3,3 posto, nakon 2,9 posto u srpnju (Eurostat). Glavni su uzrok bile cijene energije, koje su na godišnjoj razini skočile 14,3 posto (projekcije ECB-a).

Više kamatne stope ne mogu povećati ponudu plina. ECB njima pokušava spriječiti da radnici i poduzeća na skuplju energiju odgovore zahtjevima za većim plaćama i podizanjem cijena usluga, čime bi se inflacija nastavila i nakon smirivanja energetskog udara. Isplativost takva osiguranja od buduće inflacije za kućanstva ponajprije ovisi o vrsti ugovora o stambenom kreditu.

Četiri vrste stambenih kredita, četiri različita roka

Financijska tržišta očekivala su povećanje znatno prije same odluke. Zapisnik sa srpanjske sjednice ECB-a pokazao je da su trgovci rujanski potez „gotovo u cijelosti” već ugradili u cijene (zapisnik ECB-a iz srpnja). Zato je Euribor, referentna stopa prema kojoj banke određuju trošak promjenjivih stambenih kredita na temelju očekivanih kratkoročnih stopa i troška financiranja, porastao prije nego što je Lagarde objavila odluku. Od objave ECB-a do promjene mjesečne rate mogu proći tjedni ili mjeseci, ovisno isključivo o ugovoru.

Finska posljedice osjeća najbrže. U svibnju je čak 95 posto finskih stambenih kredita bilo vezano uz Euribor, dok su krediti s fiksnom stopom činili samo četiri posto (Bank of Finland). Kod većine se kamata jednom godišnje usklađuje s 12-mjesečnim Euriborom. Povećanje od 0,25 postotnih bodova pojedinačno je malo, ali se uzastopna povećanja zbrajaju. Najzaduženijih 11 posto finskih kućanstava drži 52 posto ukupnog duga stanovništva (Bank of Finland Bulletin), pa toj skupini i umjeren rast pojedinačne rate može ozbiljno opteretiti kućni proračun.

Irski stambeni krediti izravno vezani uz stopu ECB-a poskupljuju još automatskije. Oko 100.000 do 130.000 dužnika ima ugovore koji se usklađuju s glavnom stopom refinanciranja ECB-a, izričito navedenom u ugovoru, najčešće od prvoga dana sljedećeg mjeseca (RTÉ, Irish Examiner). Banka pritom ne donosi zasebnu odluku o cijeni kredita. Tri najveća irska zajmodavca nakon lipanjskog povećanja nisu mijenjala standardne promjenjive ni fiksne stope, pa cijeli neposredni trošak snose korisnici kredita izravno vezanih uz ECB (The Journal).

Portugal izloženost odgađa. Među postojećim stambenim kreditima za nekretnine u kojima vlasnici žive, približno polovica ima promjenjivu stopu, a druga polovica mješovitu: kamata je prve dvije do pet godina fiksna, nakon čega se rate vežu uz Euribor (Banco de Portugal). Kod novoga kreditiranja taj je model postao prevladavajući te mješovitu stopu ima 86 posto nedavno odobrenih stambenih kredita (CNN Portugal). Novi su dužnici zato privremeno zaštićeni, ali će im se rata nakon isteka fiksnog razdoblja obračunavati prema tadašnjoj vrijednosti Euribora.

Francuska trošak premješta s postojećih vlasnika nekretnina na nove kupce. Više od 99 posto francuskih stambenih kredita ugovoreno je uz fiksnu kamatnu stopu (Banque de France), pa se golemoj većini postojećih dužnika mjesečna rata neće promijeniti. Više će platiti oni koji nekretninu pokušavaju kupiti sada, jer se povećanje kamata ugrađuje u cijenu novih kredita (CAFPI).

Opravdavaju li podaci oprez ECB-a?

ECB strahuje da će se skuplja energija preliti u zahtjeve za povećanjem plaća i rast cijena usluga, nakon čega bi se inflacija mogla sama održavati. Za sada nema mnogo dokaza da se to događa. Temeljna inflacija, koja isključuje energiju i hranu te bolje pokazuje takve posredne učinke, u kolovozu se blago smanjila na 2,4 posto, a usporila je i inflacija usluga (Eurostat, Euronews). ECB se pritom nije unaprijed obvezao ni na jedan potez nakon ove sjednice.

Posljedice za različite skupine dužnika mnogo su jasnije od daljnjeg smjera monetarne politike. Jedno povećanje kamata ECB-a ne izaziva jednak udar na stambene kredite diljem Europe, jer vrsta ugovora određuje hoće li ga i kada kućanstvo osjetiti: finski dužnici unutar nekoliko mjeseci, irski korisnici kredita vezanih uz ECB za nekoliko tjedana, portugalski korisnici mješovitih stopa možda tek za nekoliko godina, dok ga većina postojećih francuskih dužnika neće osjetiti. Konačan račun ovisi i o preostaloj glavnici, roku otplate te ugovorenoj marži svakoga kredita.

Kamatna stopa jednaka je u cijelom europodručju. Račun nije.