Jedan mandat dijeli švedske blokove

Nakon prebrojavanja glasova u približno 80 posto izbornih jedinica, oporba je u izbornoj noći osvojila 175 mandata, a vladajuća strana 174 u Riksdagu, švedskom parlamentu s 349 zastupnika. Te je privremene rezultate objavio SVT, no konačan ishod još nije poznat. Dva bloka dijeli samo jedan mandat, a stranke se ne slažu ni oko toga tko smije ući u vladu. Posljednji mandat mogao bi stoga odlučiti tko može spriječiti izbor premijera, premda zasad ni jedan blok nema unutarnji dogovor potreban za sastavljanje vlade.

Prebrojavanje koje odlučuje

Švedsko izborno povjerenstvo počet će u srijedu 16. rujna prebrojavati preostale prijevremene glasove i listiće pristigle sa zakašnjenjem iz inozemstva, a postupak bi se mogao produljiti do četvrtka (Izborno povjerenstvo). Nakon toga izborni odbori u okruzima zasebno će ponovno prebrojiti i provjeriti glasove. Rezultat postaje služben tek kada ga potvrdi Izborno povjerenstvo, što se očekuje oko vikenda 19. i 20. rujna (Izborno povjerenstvo).

Svaki je mandat presudan zbog švedskog sustava negativnog parlamentarizma: premijer može preuzeti dužnost i ostati na njoj sve dok protiv njega aktivno ne glasa 175 zastupnika. Predsjednik Riksdaga, talman, predlaže kandidata o kojem potom glasuje parlament. Blok sa 175 mandata može zaustaviti svakog suparničkog kandidata, ali samo ako svi njegovi zastupnici glasuju protiv. Ni jedna strana trenutačno ne može računati na takvu disciplinu svojih partnera.

Problem Magdalene Andersson i problem Ulfa Kristerssona

Na ljevici je čelnica Socijaldemokrata Magdalena Andersson poručila da je spremna surađivati sa svim strankama osim Švedskih demokrata (TT/Hallands Nyheter). Ljevici je, međutim, rekla da je pred njom „još dug put” do ulaska u vladu. Andersson može uspjeti ako joj se usprotivi manje od 175 zastupnika, za što su potrebna dva ustupka nevoljkih partnera: Ljevica mora prihvatiti ostanak izvan vlade, a Stranka centra njezin utjecaj na vladu izvana. U izbornoj noći ni jedna stranka nije javno pristala na takav odnos.

Na desnici je premijer Ulf Kristersson obećao Švedskim demokratima prvi ulazak u vladu (AP, BBC). Od 2022. do 2026. ta je stranka utjecala na vladinu politiku bez preuzimanja ministarstava. Kristersson to želi promijeniti, ali takav dogovor ne može nametnuti koalicijskim partnerima. Liberali, koji su u istom razdoblju sudjelovali u njegovoj vladi, nikada nisu javno prihvatili mogućnost da sjede u vladi s ministrima Švedskih demokrata (SVT). Čak i ako glasovi pristigli sa zakašnjenjem donesu desnici 175 mandata, otpor Liberala mogao bi spriječiti da se ta većina pretvori u vladu.

Veto na proračun EU-a

Švedska koalicijska matematika rijetko privlači pozornost ostatka Europe, ali ovaj je put važna zbog novca. Švedska se u kolovozu pridružila Njemačkoj, Austriji, Danskoj, Finskoj i Nizozemskoj u zahtjevu da se prijedlog Europske komisije za gotovo 2 bilijuna eura vrijedan sedmogodišnji proračun EU-a smanji za nekoliko stotina milijardi eura (Njemački savezni kancelarski ured). Za donošenje tog proračuna potrebna je suglasnost svih država članica, u skladu s člankom 312. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, pa Švedska ima pravo veta (članak 312.). Većina švedskih stranaka protivi se povećanju proračuna EU-a (Sveučilište u Göteborgu), zbog čega će se takvo stajalište vjerojatno zadržati bez obzira na promjenu vlasti. Mogao bi se, međutim, promijeniti izbor programa koje će Stockholm štititi unutar manjeg ukupnog iznosa. Vlada predvođena ljevicom, ovisna o Stranci centra i Zelenima, bila bi izložena pritisku da očuva sredstva za klimatsku politiku. Desna vlada pod utjecajem Švedskih demokrata suočila bi se s pritiskom da ih smanji.

O obrani postoji mnogo širi dogovor: sedam od osam stranaka u Riksdagu podupire povećanje potrošnje, a parlament je u ožujku jednoglasno odobrio paket pomoći Ukrajini vrijedan 12,9 milijardi švedskih kruna (Riksdag). Švedsko članstvo u NATO-u i pomoć Ukrajini imaju potporu koja nadilazi podjelu na blokove, pa ni jedan koalicijski ishod ne bi promijenio tu politiku.

Prebrojavanje u srijedu pokazat će koji je blok veći. Za sastavljanje vlade ipak će biti potrebno da Ljevica, Stranka centra, Švedski demokrati ili Liberali odustanu od stajališta iznesenog u izbornoj noći. Dok se to ne dogodi, Švedska ima izabran parlament, ali nema otvoren put do nove vlade.