Pariz i Berlin razmatraju cilj od 90 % za automobile

Pariz i Berlin žele ublažiti pravilo EU-a o emisijama automobila za 2035. i javna sredstva za automobile usmjeriti prema vozilima proizvedenima u Europi. Prema Reutersu i AFP-u, nacrt dogovora predviđa smanjenje emisija za 90 posto, bez obveze nadoknade preostalih deset posto (Reuters, AFP via France 24). Berlin još nije pristao, izvješća o nacrtima razlikuju se u procjeni olakšica za proizvođače, a nijedan prijedlog nije zakon.

Tri verzije istog pravila

Prema važećem zakonu, od 2035. svaki proizvođač automobila mora smanjiti prosječne emisije CO₂ iz ispušnih cijevi svih novih automobila koje prodaje za 100 posto u odnosu na razinu iz 2021. (Uredba (EU) 2023/851). Zato se pravilo često naziva zabranom motora s unutarnjim izgaranjem, premda se ne odnosi na automobile koji su već na cestama ni na tržište rabljenih vozila.

Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, u prosincu 2025. predložila je blažu verziju pravila. Prema prijedlogu, smanjenje bi iznosilo 90 posto, a proizvođači bi preostalih deset postotnih bodova pokrili kreditima za obnovljiva goriva i niskougljični čelik proizveden u EU-u (COM(2025)995).

Prema izvještajima Reutersa i AFP-a, francusko-njemački nacrt zadržava cilj Komisije, ali ukida obvezu nadoknade emisija. Proizvođači bi jednostavno smjeli ispuštati preostalih deset posto.

POLITICO, koji navodi da je vidio nacrt, opisuje blažu verziju. Ona bi uvela dodatnu fleksibilnost povezanu s ulaganjem u alternativna goriva, zbog čega bi stvarno smanjenje moglo biti bliže 80 posto, te „superkredite”, prema kojima bi se svaki električni automobil u prosjeku proizvođača računao više od jedanput (POLITICO). Nijedan nacrt nije objavljen, pa se izvan pregovora ne može utvrditi kolika bi olakšica u praksi bila.

Tvornička strana dogovora

Ono što bi proizvođači automobila dali zauzvrat nalazi se u zasebnom prijedlogu zakona Europske komisije, Industrial Accelerator Act. Njime bi se subvencije i javni ugovori vezali uz proizvodnju u Europi. Automobil obuhvaćen zakonom morao bi biti sastavljen u EU-u, a najmanje 70 posto vrijednosti dijelova koji nisu baterija moralo bi potjecati iz prihvatljivih izvora (prijedlog IAA-a).

O tom bi kriteriju ovisilo tko može dobiti vaučer za kupnju ili ugovor za vozni park javne službe. Građani bi i dalje mogli vlastitim novcem kupovati automobile proizvedene drugdje. Budući da se pravilo o emisijama i uvjet za subvencije razmatraju u odvojenim zakonskim prijedlozima, Pariz i Berlin ne mogu sami pretvoriti tu razmjenu u zakon. Mogu je zagovarati samo kao zajedničko stajalište.

Britanija bi mogla ispuniti uvjete. Prema Reutersovu izvještaju, nacrt u prihvatljivu proizvodnju ubraja onu u EU-u i europskim partnerskim zemljama koje su 1. siječnja 2020. bile dio jedinstvenog tržišta, pod uvjetom da nude punu uzajamnost i drže korak s pravilima EU-a (Reuters). Francuska je odustala od protivljenja uključivanju Ujedinjene Kraljevine (The Guardian).

Tko još može zaustaviti dogovor

Prva je prepreka Berlin. POLITICO je izvijestio o protivljenju socijaldemokrata, koalicijskog partnera kancelara Friedricha Merza, a glasnogovornik njemačke vlade rekao je da konačan dogovor ne postoji (POLITICO).

Čak bi i potpisani tekst tek otvorio pregovore. Francuska i Njemačka trebale bi pridobiti saveznike u Vijeću Europske unije, u kojem glasuju ministri država članica: najmanje 15 od 27 vlada, koje zajedno predstavljaju 65 posto stanovništva EU-a (Vijeće EU-a). Europski parlament također mora odobriti isti tekst, a datumi njegovih plenarnih sjednica, 23. studenoga i 14. prosinca, zasad su procjene, a ne rokovi (predmet u postupku Europskog parlamenta).

Vlade se ne slažu. Stajalište Češke, usvojeno 16. ožujka, traži blaže ciljeve i veću fleksibilnost, a priznaje i da bi glasovanje protiv reforme moglo ostaviti strože pravilo na snazi (češko ministarstvo industrije). Zbog tih prioriteta Pragu bi bilo prihvatljivo i djelomično ublažavanje pravila.

Švedska zagovara suprotan pristup. Ministrica klime Romina Pourmokhtari rekla je 27. srpnja u parlamentu da su zahtjevi za 2035. dobro uravnoteženi i da nagrađuju švedske proizvođače automobila koji su se rano okrenuli električnim vozilima (Riksdag). Stegra, švedski proizvođač zelenog čelika, zatražio je od vlade da zadrži kredit za niskougljični čelik koji bi francusko-njemački nacrt ukinuo (podnesak Stegre).

Ako Reuters i AFP točno opisuju neobjavljeni nacrt, proizvođači automobila više ne bi morali nadoknađivati preostale emisije u okviru cilja koji je predložila Komisija. Zauzvrat bi javna sredstva za automobile bila usmjerena prema europskim tvornicama. Takav ishod ovisi o potpisu Merzove koalicije, većini u Vijeću koju treba okupiti među vladama udaljenima poput onih u Pragu i Stockholmu te glasovanju u Europskom parlamentu. Berlin prvi mora odgovoriti: hoće li potpisati i uz koji cilj.