Parlament čuva odštete za kašnjenja

Obitelj koja propusti odlazni let ne bi smjela tek kasnije, na aerodromu, otkriti da joj je nestala i već plaćena povratna karta. To je jedna od konkretnijih promjena u dogovoru o pravima putnika u zračnom prometu, koji je Europski parlament odobrio 7. srpnja 2026. No nova se prava još ne mogu koristiti: Vijeće ih mora potvrditi, tekst mora biti objavljen, a zatim slijedi prijelazno razdoblje od 12 mjeseci (Parliament agenda, Euronews).

Politička trgovina bila je razmjerno jasna. Parlament je zadržao skupo pravilo prema kojem putnik ima pravo na odštetu nakon tri sata kašnjenja i zabranio dio prodajnih zamki u cijenama karata. Zrakoplovne kompanije, s druge strane, zadržale su model jeftine osnovne karte uz naplatu dodataka, pa se sukob sada seli s pravnog teksta na provedbu.

Spor je bio oko toga tko plaća

Reforma je počela prijedlogom Europske komisije u ožujku 2013., a zatim je godinama stajala u Vijeću, instituciji u kojoj vlade država članica pregovaraju o europskim zakonima. Ministri su predmet ponovno otvorili u lipnju 2025., a Parlament je kompromis 7. srpnja 2026. odobrio s 646 glasova za, 12 protiv i 3 suzdržana (European Parliament, LRT).

Duga blokada zapravo je bila rasprava o tome tko snosi trošak kada let zakaže. Udruženja zrakoplovnih prijevoznika i neke vlade tražili su da se prag za odštetu pomakne s tri sata na četiri ili šest sati, prema pisanju The Irish Timesa i Kronea. Parlament je taj pokušaj zaustavio.

To je važno jer je pravilo o tri sata dio sustava koji putnici doista osjećaju. Dogovor zadržava odštete od 250, 400 i 600 eura, preuzete iz Uredbe 261/2004 i kasnijih sudskih presuda, pri čemu iznos ovisi o udaljenosti leta i okolnostima kašnjenja (EUR-Lex, LRT).

Slabije pravilo prebacilo bi novac s putnika na zrakoplovne kompanije na istom europskom tržištu. Umjesto toga, prijevoznici će morati dati jasnije informacije u roku od četiri dana, putnici će imati devet mjeseci za podnošenje zahtjeva, a kompanije će morati isplatiti odštetu ili obrazložiti odbijanje u roku od 30 dana (European Parliament, Fakti).

Što putnici doista dobivaju

Zabrana takozvanog no-show pravila najčišća je pobjeda za putnike. Zrakoplovne kompanije više neće smjeti poništiti povratni let samo zato što putnik nije iskoristio odlazni, odnosno prvi dio karte, praksu koju je Le Figaro opisao kroz trošak kupnje zamjenske karte u zadnji čas.

Dogovor štiti i pravo djece mlađe od 14 godina da sjede pokraj odrasle osobe s kojom putuju te obvezuje kompanije da tijekom kupnje jasnije prikažu troškove prtljage (El País). To, međutim, ne znači da svaki putnik u svakoj tarifi dobiva besplatan kabinski kovčeg.

Tu su naslovi otišli dalje od dogovora. Uži i precizniji zaključak glasi: putnici dobivaju barem pravo na besplatan osobni predmet i jasniji prikaz naplate prtljage prije kupnje karte. Europa Press i Observador upozorili su da sporazum ne jamči besplatan kabinski kovčeg.

Zrakoplovne kompanije pritom imaju ozbiljan protuargument. Veće obveze oko odšteta, preusmjeravanja putnika, skrbi tijekom poremećaja, obrade zahtjeva i prikaza cijena mogu povećati operativne troškove. Dio toga mogao bi se vratiti kroz cijene karata, ali javno dostupni podaci zasad pokazuju upozorenje, ne dokaz o tome koje bi linije ili skupine putnika plaćale više (Euronews ES).

Vrijednost će odrediti provedba

Parlament je dobio središnji spor oko troška. Zaštitio je odštetu za kašnjenja i uklonio prakse koje putnici doživljavaju kao zamke. Zrakoplovne kompanije ipak nisu poražene do kraja, jer niskotarifni model ostaje: osnovne cijene mogu ostati niske, dok se prtljaga, sjedala i dodatne usluge i dalje mogu naplaćivati, pod uvjetom da su cijene prikazane jasnije.

Sljedeći korak pripada Vijeću i nacionalnim tijelima koja će morati natjerati prijevoznike da pravila poštuju. Parlament je pravo na odštetu zaštitio na papiru. Provedba će odlučiti hoće li putnici nakon poremećaja doista dobiti novac ili samo još jedan postupak kroz koji se moraju probijati.