Pfizer plijeni naknade za prelete

Farmaceutska kompanija pokušava naplatiti neplaćene račune za cjepiva protiv covida-19 preko europskog sustava naplate u zračnom prometu. Pfizer i BioNTech ishodili su na belgijskom sudu zamrzavanje rutnih naknada, odnosno iznosa koje zračni prijevoznici plaćaju za let kroz zračni prostor pojedine države, prije nego što je taj novac stigao Poljskoj i Rumunjskoj. Agencije za kontrolu zračnog prometa tih dviju država, koje zapošljavaju kontrolore zadužene za vođenje zrakoplova kroz njihov zračni prostor, ostale su bez pristupa većini svojih prihoda (Dziennik Gazeta Prawna, Zone Bourse/Reuters). Letovi se nastavljaju. No novac iz kojega se financiraju ljudi koji ih vode prestao je dolaziti.

Kako račun za cjepivo završava na radarskom zaslonu

Pfizerov potez usmjeren je na novac u prijenosu. Eurocontrol, tijelo sa sjedištem u Bruxellesu koje koordinira europsko upravljanje zračnim prometom, preko svojeg Središnjeg ureda za rutne naknade prikuplja naknade za korištenje zračnog prostora od zračnih prijevoznika i svakoj državi prosljeđuje njezin dio. Pfizer nije zaplijenio opremu niti prizemljio zrakoplove. Obratio se belgijskom sudu, dobio ovršnu presudu, odnosno sudski potvrđeno pravo na naplatu, i zatim preko ovršitelja zahvatio novac koji se nalazio kod Eurocontrola prije nego što je stigao u Varšavu ili Bukurešt.

Sam dug potječe iz pandemije. Europska komisija pregovarala je s proizvođačima o ugovorima za kupnju cjepiva u ime država članica, ali su stvarni kupci za dodijeljene doze ostale pojedine države (Europska komisija). Ugovor s BioNTechom i Pfizerom postao je, prema Europskom revizorskom sudu, najvažniji cjepivni ugovor Europske unije do kraja 2023. Kada je potražnja pala, a neke vlade odbile platiti doze koje više nisu željele preuzeti, ugovori nisu nestali. Pretvorili su se u dugove.

Dvije agencije uhvaćene u tuđem sporu

Poljska agencija za zračnu plovidbu PAŻP objavila je 1. srpnja da ju je Eurocontrol obavijestio kako su sadašnji i budući prijenosi novca zamrznuti u sklopu Pfizerove ovrhe, premda PAŻP nije imao nikakve veze s ugovorima o cjepivima (Newsweek Polska). Rutne naknade čine više od 80 posto prihoda te agencije (Aviation24). Prema dostupnim informacijama, poljska presuda odnosi se na približno 5,6 mlrd. zlota plus troškove (Business Insider Polska, Rzeczpospolita). Ministar infrastrukture Dariusz Klimczak procijenio je da bi PAŻP-u moglo trebati oko 1 mlrd. zlota kako bi nastavio poslovati do kraja godine (Do Rzeczy).

S istim se problemom suočava rumunjski ROMATSA. Ministar financija Alexandru Nazare rekao je da je ovrha usmjerena na novac koji Eurocontrol prikuplja u ime Rumunjske, a ne na vlastite račune ROMATSA-e (Lumea Politică). Prema rumunjskim izvješćima, presuda iznosi približno 600 mil. eura za doze koje su naručene, ali nikada nisu preuzete (Jurnalul). ROMATSA je upozorila da bi joj gotovina za redovno poslovanje mogla presušiti u roku od nekoliko tjedana. Obje vlade osporavaju ovrhu pred belgijskim sudovima; zasad se zračni promet odvija normalno (Radio Romania International, Radio Cluj).

Zašto ovo nadilazi Poljsku i Rumunjsku

Pfizerov je stav pravno jednostavan: ugovori su valjani, sud je to prihvatio, a kompanija se koristi uobičajenim instrumentima prisilne naplate (Rzeczpospolita). Taj argument nije bez težine. Ako vlade u krizi mogu rezervirati proizvodne kapacitete, a nakon prestanka izvanrednih okolnosti odustati od plaćanja, iduću pandemijsku nabavu bit će znatno teže ugovoriti.

Problem je u načinu naplate. Čak i ako je dug stvaran, zamrzavanje prihoda agencije za zračnu plovidbu pretvara kontrolore i njihove radarske sustave u sredstvo pritiska u sporu oko zdravstvene nabave. Te agencije nisu potpisale ugovore o cjepivima. Njihovi zaposlenici vode zrakoplove. Uskraćivanje financiranja ne rješava račun za cjepiva, nego vlade pritišće mogućnošću stvaranja nove krize povrh stare.

Sustav Eurocontrolovih rutnih naknada funkcionira kao jedinstvena europska naplatna točka. Svaki vjerovnik s ovršnom presudom i jasno prepoznatljivim novcem koji prolazi kroz Bruxelles mogao bi pokušati isti model primijeniti protiv druge države članice. Cjelovite belgijske sudske odluke još nisu objavljene, a ključno pravno pitanje ostaje otvoreno: treba li prihod kojim se financiraju javne sigurnosne službe biti zaštićen od trgovačke prisilne naplate? Ni Poljska ni Rumunjska taj argument zasad nisu iznijele pred sudom. Dok se to ne dogodi, svaka vlada u Europskoj uniji s nepodmirenim dugovima ima novi razlog pratiti koji novac prolazi kroz Bruxelles na putu kući.