Poljska kupuje tri podmornice Saab A26

Poljska će 29. lipnja potpisati ugovor za tri Saabove podmornice A26, dizelsko-električna plovila projektirana za tiho djelovanje u plitkom Baltičkom moru (Defence24, Euronews). Time završava gotovo tri desetljeća neuspjelih nabava. Kupnja ne znači samo dolazak novih trupova, nego obnovu cijele vojne sposobnosti: obučenih posada, održavanja, rezervnih dijelova i ljudi koji znaju držati podmornice operativnima. Poljska je bila blizu toga da tu sposobnost potpuno izgubi.

Što Poljska zapravo kupuje

A26 je podmornica duga 66 metara, opremljena pogonom neovisnim o zraku, sustavom koji konvencionalnoj podmornici omogućuje da tjednima ostane pod vodom bez izranjanja radi punjenja baterija. Ima torpedne cijevi i modularni prostor za specijalne snage ili besposadna podvodna plovila (Marine Poland). Švedski Saab projektirao ju je upravo za okruženje u kojem bi djelovala Poljska: plitko more, gust pomorski promet, obalnu buku i male udaljenosti između NATO-ovih i ruskih pomorskih područja (Saab).

Ugovor ne obuhvaća samo plovila. Uključuje obuku posada i ulaganja u poljska brodogradilišta kako bi Varšava s vremenom mogla održavati i popravljati podmornice u zemlji, bez ovisnosti o švedskim kapacitetima u ratnim uvjetima (Defence24).

Najhitniji dio paketa mogao bi biti prijelazni najam starije švedske podmornice klase Södermanland, kako bi poljski podmorničari ostali u obuci dok se A26 ne izgrade. Poljska podmornička flota svela se na jedno plovilo, ORP Orzeł, uvedeno u službu 1985. (Fakt). Prva A26 očekuje se između 2030. i 2032. (Rzeczpospolita). Bez prijelaznog rješenja mornarica riskira da izgubi posljednje kvalificirane posade prije nego što nova podmornica uopće stigne.

NATO-ovo more kojem i dalje nedostaju NATO-ove podmornice

Nakon ulaska Finske i Švedske u NATO 2023. i 2024., svaka baltička obalna država osim Rusije pripada Savezu (Puolustusvoimat). To je promijenilo stratešku kartu, ali članstvo samo po sebi ne stvara odvraćanje. NATO postavlja zapovjedne strukture i planiranje. Ne kupuje, ne popunjava posadama i ne održava podmornice umjesto država članica. Svaka država mora osigurati vlastite platforme i obučene ljude.

Poljska sada zatvara nacionalnu prazninu u nordijsko-baltičkom podvodnom prostoru u kojem Švedska već desetljećima ima operativno iskustvo (Marine Poland). Tiha A26 protivnika prisiljava da računa s mogućnošću nevidljive NATO-ove platforme u blizini uskih prolaza i prilaza lukama, što otežava planiranje napadačkih operacija (BAE Systems).

Na ishod su utjecali i industrijski interesi. Njemački mediji rezultat su prikazali kao poraz Thyssenkrupp Marine Systemsa, koji je također bio u natječaju (Euronews DE). Javna bodovna analiza nije objavljena, pa nema službenog objašnjenja zašto je pobijedila Švedska. Najuvjerljivije tumačenje jest da je Saab ponudio ono što je Poljskoj bilo najpotrebnije: dizajn prilagođen Baltiku, prijelaznu podmornicu za očuvanje posada i put prema samostalnom održavanju i popravcima (Rzeczpospolita).

Pitanje kabela podmornice ne mogu riješiti same

Ugovor dolazi u trenutku kada se baltička podmorska infrastruktura suočava s prijetnjama iz sive zone, od povlačenja sidara do sumnji na sabotažu podatkovnih kabela, elektroenergetskih interkonektora i plinovoda (FIIA). Dužnosnici će podmornice možda povezivati sa zaštitom infrastrukture, ali ta je veza neizravna. A26 donosi prikriveni nadzor i neizvjesnost koja djeluje odvraćajuće. Stvarna obrana kabela traži stalne senzore, obalne straže, besposadne sustave, alate za utvrđivanje odgovornosti i brodove za popravke (War on the Rocks). Finska je testirala jedan konkretan pristup: uporabu distribuiranog akustičkog očitavanja na postojećim kabelima kako bi se prijetnje sidrima otkrile prije nastanka štete (Elisa).

Europska unija gradi vlastiti sloj zaštite. Europska komisija 23. lipnja financirala je prva dva regionalna kabelska središta, među njima 2,5 milijuna eura za baltičko središte, uz zaseban poziv od 40 milijuna eura za brze kapacitete popravka podmorskih kabela (European Commission, 2EU Brussels). Finska koordinira baltičko središte zajedno s Danskom, Njemačkom, Estonijom, Latvijom i Švedskom. Poljska nije među sudionicima: podmorsku vojnu sposobnost kupuje bilateralno od Švedske, dok se prva koordinacija EU-a za sigurnost kabela razvija kroz drugu skupinu država.

Potpisivanje ugovora u nedjelju zatvara poljski trodesetljetni nabavni zastoj. Teže pitanje ostaje hoće li se te tri podmornice na vrijeme uklopiti u širu mrežu senzora, ophodnji, popravnih timova i NATO-ova zapovijedanja prije nego što sljedeći incident s kabelima nametne odgovor.